Pravila ekološkog uzgoja stoke

Sustav ekološke stočarske proizvodnje trebao bi imati za cilj upotpunjavanje ciklusa proizvodnje različitih vrsta životinja s ekološki uzgojenim životinjama. On bi trebao poticati povećanje genskih zaliha ekološki uzgojenih životinja, poboljšati samodostatnost sektora i time osigurati njegov razvoj.

Životinje se hrane ekološkom hranom koja se sastoji od sastojaka poljoprivrednog podrijetla dobivenih ekološkim uzgojem i od prirodnih tvari koje nisu poljoprivrednog podrijetla.

Pravila stočarske proizvodnje

(a) s obzirom na podrijetlo životinja:

• stoka iz ekološkog uzgoja rađa se i uzgaja na ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima;
• životinje koje nisu ekološki uzgojene mogu se dovesti na poljoprivredno gospodarstvo pod posebnim uvjetima. Životinje i njihovi proizvodi koji se na početku prijelaznog razdoblja već nalaze na poljoprivrednom gospodarstvu mogu se smatrati ekološkim po isteku prijelaznog razdoblja

(b) s obzirom na uzgojnu praksu i uvjete držanja:

• osoblje koje se brine za životinje posjeduje potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravstvene potrebe i dobrobit životinja;
• uzgojna praksa, uključujući gustoću stoke i uvjete držanja, osigurava da budu zadovoljene razvojne, fiziološke i etološke potrebe životinja;
• stoka ima stalni pristup otvorenim prostorima, po mogućnosti pašnjacima, kad god vremenski uvjeti i stanje tla to dozvoljavaju;
• broj životinja ograničen je da ne bi došlo do prekomjerne ispaše, izrovanosti tla kopitima, erozije ili onečišćenja koje nastaje zbog životinja ili zbog upotrebe stajskoga gnoja;
• ekološki uzgojena stoka drži se odvojeno od ostale stoke;

Ispaša životinja iz ekološkog uzgoja na običnoj zemlji i ispaša životinja koje nisu iz ekolo­škog uzgoja dozvoljena je pod određenim ograničavajućim uvjetima. Trajanje prijevoza životinja svedeno je na minimum.

(c) s obzirom na rasplod:

• za razmnožavanje se primjenjuju prirodne metode. Međutim, umjetna oplodnja je dozvoljena;
• razmnožavanje se ne smije poticati terapijom hormonima ili sličnim tvarima, osim u slučaju da se radi o obliku veterinarskog terapeutskog tretmana pojedinačnih životinja;
• drugi oblici umjetnog razmnožavanja kao što su kloniranje i prijenos embrija ne smiju se primjenjivati;
• odabiru se odgovarajuće pasmine. Izbor pasmina također doprinosi sprečavanju trpljenja i izbjegavanju sakaćenja životinja;

(d) s obzirom na hranu za životinje:

• dobivanje hrane za životinje prvenstveno s gospodarstva na kojem se stoka drži ili s drugih ekoloških gospodarstava na istom području;
• stoka se hrani ekološkom hranom za životinje koja ispunjava prehrambene potrebe životinja u različitim fazama njihovog razvoja. Dio obroka može sadržavati hranu s gospodarstava koja su u fazi preusmjeravanja na ekološki uzgoj;
• stoka ima stalan pristup ispaši ili vlaknastoj krmi;
• konvencionalne sirovine za hranu za životinje biljnog podrijetla, sirovine životinjskog i mineralnog podrijetla, aditivi za hranu za životinje, neki proizvodi koji se koriste u prehrani životinja i pomoćne tvari u procesu proizvodnje smiju se upotrebljavati samo ako su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji;
• poboljšivači rasta i sintetske aminokiseline ne smiju se upotrebljavati;
• sisavci koji još sišu hrane se prirodnim mlijekom, po mogućnosti majčinim;

(e) s obzirom na sprečavanje bolesti i veterinarske tretmane:

• sprečavanje bolesti temelji se na selekciji vrsta i sojeva, praksi upravljanja uzgojem, visoko kvalitetnoj hrani i tjelesnoj aktivnosti životinja, primjerenoj gustoći životinja i odgovarajućim nastambama koje se održavaju u higijenskim uvjetima;
• bolesti se odmah liječe, kako bi se izbjeglo da životinje trpe;
• dozvoljava se primjena imunoloških veterinarskih lijekova;

(f) što se tiče čišćenja i dezinfekcije

• u zgradama i objektima za držanje životinja smiju se koristiti samo proizvodi za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji

Podrijetlo životinja iz ekološkog uzgoja

Ekološki bi uzgoj stoke trebao osigurati zadovoljavanje posebnih ekoloških potreba životinja. U tom pogledu smještaj bi svih vrsta životinja trebao zadovoljiti potrebe dotičnih životinja u pogledu ventilacije, svjetla, prostora i udobnosti i stoga treba osigurati dostatnu površinu da se svakoj životinji omogući široka sloboda kretanja i razvoj prirodnog društvenog ponašanja životinje.

U većini bi slučajeva stoka trebala imati stalan pristup površinama na otvorenom radi ispaše, ako to dopuštaju vremenski uvjeti, a takve bi površine na otvorenom trebale načelno biti ustrojene u skladu s primjerenim sustavom plodoreda. Stoku bi trebalo hraniti travom, krmnim biljem i hranom za životinje koja se dobiva u skladu s pravilima ekološke proizvodnje, koja po mogućnosti potječe s vlastitog gospodarstva, uzimajući u obzir njihove fiziološke potrebe.

Pri odabiru pasmina vodi se računa o mogućnosti životinja da se prilagode lokalnim uvjetima, njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolest. Za potrebe rasploda na gospodarstvo se mogu dovesti životinje iz neekološkog uzgoja samo ako ne postoji dostatan broj životinja iz ekološkog uzgoja. Kada se krda ili stada osnivaju po prvi put, mladi sisavci iz neekološkog uzgoja uzgajaju se prema pravilima ekološkog uzgoja odmah nakon što prestanu sisati.

Pravila koja vrijede za uvjete smještaja

1. Izolacija, grijanje i ventilacija zgrade osiguravaju da se protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina drže unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Zgrada omogućuje obilnu prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

2. Smještaj za stoku nije obvezan u područjima s primjerenim klimatskim uvjetima koji životinjama omogućavaju da žive na otvorenom.

3. Gustoća životinja u zgradama osigurava udobnost, dobrobit i ispunjava potrebe svojstvene vrsti životinje koje u prvom redu ovise o vrsti, pasmini i dobi životinja. Vodi se računa i o potrebama ponašanja životinja koje posebno ovise o veličini skupine i spolu životinja. Gustoćom se osigurava dobrobit životinja tako da im se osigura dovoljno prostora da prirodno stoje, jednostavno legnu, da se okrenu, njeguju, zauzimaju sve prirodne položaje tijela i čine sve prirodne kretnje kao što je rastezanje i lamatanje krilima.

Posebni uvjeti smještaja i postupci uzgoja za sisavce

Prostor za smještaj stoke ima glatke, ali ne skliske podove. Najmanje polovica površine zatvorenog prostora je tvrda, što znači da nije orebrena ni mrežaste konstrukcije.

Smještaj ima udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije orebrena. Na površini za odmaranje postoji široka stelja nastrijeta slamom. Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala.

Gustoća stočnog fonda

Ukupna gustoća stočnog fonda je takva da ne prelazi granicu od 170 kg dušika godišnje i po hektaru poljoprivredne površine. Zabranjuje se uzgoj stoke bez poljoprivrednog zemljišta, u kojoj subjekt koji drži stoku ne gospodari poljoprivrednim zemljištem i/ili s drugim subjektom nije sklopio ugovor o suradnji u pisanom obliku.

Stoka iz neekološkog uzgoja može koristiti ekološku ispašu u ograničenom vremenskom trajanju svake godine. Ekološki uzgojene životinje mogu biti na ispaši na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu, pod određenim uvjetima.

Tijekom razdoblja transhumance, životinje mogu pasti na neekološkom zemljištu kada se sele s jedne površne za ispašu na drugu. Uzimanje neekološke hrane za životinje u obliku trave i drugog bilja koje životinje pasu tijekom ovog razdoblja ne prelazi 10% ukupnoga godišnjeg unosa hrane. Veličina se izračunava kao postotak suhe tvari hrane za životinje iz poljoprivrednih izvora.

Postupanje sa životinjama

• Svaka se patnja životinje svodi na minimum primjenom odgovarajućih anestetika i/ili analgetika i radnjom koju kvalificirano osoblje obavlja samo kod najprimjerenije životne dobi.
• Fizička je kastracija dopuštena kako bi se održavala kakvoća proizvoda i tradicionalne metode uzgoja, ali samo pod utvrđenim uvjetima.
• Ukrcavanje i iskrcavanje životinja obavlja se bez primjene bilo koje vrste električne stimulacije za prisiljavanje životinja. Korištenje alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tijekom prijevoza je zabranjeno.

Hrana za životinje s vlastitoga gospodarstva i iz drugih izvora

• Za biljojede, osim svake godine tijekom razdoblja sezonske selidbe, najmanje 60 % hrane za životinje mora potjecati s iste poljoprivredne jedinice ili ako to nije moguće, ona se mora proizvesti u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima iz iste regije.
• Za svinje i perad, najmanje 20% hrane za životinje mora potjecati s iste poljoprivredne jedinice ili se ona mora proizvesti u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima ili sa subjektima u poslovanju s hranom za životinje iz iste regije.

Hrana za životinje koja zadovoljava prehrambene potrebe životinja

• Svi mladi sisavci hrane se majčinim mlijekom.
• Sustave uzgoja za biljoždere treba temeljiti na maksimalnom korištenju ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim razdobljima godine. Najmanje 60% suhe tvari u dnevnim obrocima biljoždera mora činiti vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža. Za životinje u mljekarstvu dopušta se smanjenje od 50% u ranom razdoblju laktacije.
• Vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku za svinje i perad.
• Zabranjeno je držanje stoke u uvjetima ili način hranjenja koji mogu uzrokovati anemiju.
• Postupci tovljenja u svakoj fazi postupka uzgoja su reverzibilni. Šopanje je zabranjeno.

Hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja

• U prosjeku do 30% količine obroka hrane za životinje može sadržavati hranu za životinje iz prijelaznog razdoblja. Kada hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja potječe s jedinice samog imanja, ovaj postotak se može povećati do 100%.
• Do 20% ukupne prosječne količine hrane koja se daje stoci može potjecati s ispaše ili s trajnih pašnjaka, parcela s trajnim krmnim biljem ili proteinskim kulturama, dobivene na temelju ekološkog upravljanja zemljom u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da su dio samog objekta i da tijekom posljednjih pet godina nisu bili dio ekološke proizvodne jedinice tog objekta.
• Veličine se izračunavaju godišnje kao postotak suhe tvari hrane za životinje biljnog podrijetla.

Veterinarsko liječenje

Kada unatoč preventivnim mjerama za osiguravanje zdravlja životinja, one obole ili dožive ranjavanje, odmah se podvrgavaju liječenju, prema potrebi u izolaciji i u odgovarajućem mjestu za boravak.

Foto: bigstockphoto/guruxox