Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Važnost potpora
  • 23.02.2016. 10:30

Potpore u stočarstvu čine i do 50 posto prihoda

Kod većine ispitanika udio potpora u ukupnom prihodu iznosi do 30 posto, dok je najviši u stočarskoj proizvodnji.

  • 1.925
  • 171
  • 0

Cilj rada bio je odrediti udio državnih potpora u prihodima poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, te ocijeniti njihovu ekonomsku održivost u uvjetima poslovanja bez potpora. Kod većine ispitanika udio potpora u ukupnom prihodu iznosi do 30%, dok je najviši u stočarskoj proizvodnji, kod koje je nekoliko ispitanika procijenilo da čini preko 50% ukupnog prihoda. Utvrđena je statistički značajna razlika u ekonomskoj održivosti različitih vrsta poljoprivredne proizvodnje. Anketirana poljoprivredna gospodarstva sa stočarskom proizvodnjom bez potpora su u većoj mjeri ekonomski neodrživa u odnosu na proizvođače bez potpora u voćarstvu, vinogradarstvu i povrćarstvu.

U našim OPG-ima potpore čine između 10 i 50% prihoda

Državne potpore se definiraju kao oblik intervencije kojom država transferira sredstva određenom dijelu gospodarstva ili pojedinom privrednom subjektu u cilju poticanja gospodarske aktivnosti. One zauzimaju značajan udio u prihodima gospodarstava ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama Europske unije. Europski poljoprivrednici u prosjeku 2/3 prihoda stječu u obliku plaćanja u okviru poljoprivredne politike. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da, ovisno o grani proizvodnje, potpore sudjeluju u prihodima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s 10-50%. Ukidanje izravnih plaćanja bi stoga prouzročilo velik gubitak prihoda, osobito kod ekstenzivnog držanja stoke.

Potpore su preduvjet profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje

Država intervenira iz tri glavna razloga, a to su razmjerno nizak dohodak od poljoprivrede, nestabilnost poljoprivrednih cijena i dohodaka te društveno gospodarske i strateške ciljeve, no poljoprivrednici državne potpore smatraju preduvjetom profitabilnog poslovanja te odbacuju alternativne poslovne strategije poput diversifikacije, percipirajući je kao trend povezan s liberalizacijom poljoprivrednog sektora, utvrđuju da se većina europskih poljoprivrednika snažno protivi politici liberalizacije prvenstveno zbog straha od smanjenja ili gubitka poljoprivrednih potpora. S obzirom na rezultate prethodnih studija, može se očekivati da je među ispitanicima u Hrvatskoj još uvijek zastupljen snažan osjećaj ovisnosti o državnoj intervenciji te da državne potpore shvaćaju kao jedan od najvažnijih instrumenata osiguranja njihove konkurentnosti na europskom tržištu. Djelomično ili potpuno odvojena plaćanja služe kao "financijski jastuk,“ povećavajući razinu prihoda poljoprivrednika i proširujući njihovu mogućnosti izbora. Nadalje, trenutne potpore smanjuju kolebljivost prihoda poljoprivrednika.

Hrvatski poljoprivrednici dobivaju jednake vrste potpora kao i oni iz ostatka EU

Sustav potpora u Hrvatskoj u potpunosti je usklađen s onim u EU. Tako su Hrvatskoj prisutna osnovna plaćanja po poljoprivrednoj površini, prava na plaćanja iz nacionalne rezerve i plaćanja iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište, plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, preraspodijeljena plaćanja, proizvodno vezana potpora (za mliječne krave, tov goveda, krave dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu, te za krmne proteinske usjeve), plaćanja za mlade poljoprivrednike i program za male poljoprivrednike.

Anketa se sastojala od tri skupine pitanja i to sociodemografskih obilježja ispitanika, proizvodnih i poslovnih obilježja te uloge potpora u poslovanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Za potrebe ovog rada analizirana su tri pitanja:

  • prevladavajuća proizvodnja na gospodarstvu,
  • udio potpora u prihodima gospodarstva te
  • ekonomska održivost gospodarstva bez potpora.

Preliminarni nalazi dobiveni su na temelju 134 provedene ankete. Anketiranje je provedeno u svim županijama RH te u gradu Zagrebu.

Potpore prosječno čine 30% prihoda gospodarstva

Istraživanjem je utvrđena statistički značajna razlika u udjelu državnih potpora u ukupnom prihodu gospodarstava prema različitim vrstama poljoprivredne proizvodnje (p<0,05). Kod većine anketiranih gospodarstava potpore čine do 30% ukupnog prihoda (87 od 134 ispitanika). Prema vrstama poljoprivredne proizvodnje, kod gospodarstva s prevladavajućim voćarstvom, vinogradarstvom i vinarstvom te povrćarstvom potpore čine do 10% ukupnog prihoda. U stočarskoj proizvodnji odgovori se razlikuju prema namjeni držanja stoke. Kod proizvođača mlijeka udjeli potpora u ukupnim prihodima ravnomjerno su raspoređeni od 10 do 50% dok su kod tovljača stoke odgovori distribuirani raznolikije. Kod nekih od njih, potpore čine i preko 50% ukupnog prihoda. Takve razlike unutar iste proizvodnje možda su rezultat toga što sva gospodarstva nemaju jednaku vrijednost prava na plaćanje te neka vjerojatno ne koriste posebna prava na plaćanja kao što je plaćanje za sudjelovanje u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa. U ratarstvu potpore kod većine ispitanika čine od 10-30% ukupnih prihoda gospodarstva.

Novčana održivost OPG-a ovisi o vrsti proizvodnje

Utvrđeno je da je ekonomska održivost poljoprivrednih gospodarstva u uvjetima poslovanja bez potpora u značajnoj mjeri ovisna o prevladavajućoj vrsti poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu. Ispitanici koji se bave proizvodnjom mlijeka i tovom stoke navode da njihova gospodarstva nisu ekonomski održiva bez potpora, dok je situacija kod voćara, vinogradara, vinara i povrćara znatno bolja. Ovaj rezultat je i očekivan s obzirom da je udio potpora u ukupnim prihodima u stočarskoj proizvodnji, viši od udjela potpora u prihodima voćara, vinogradara, vinara i povrćara.

OPG-i koji se bave stočarstvom bez potpora bi bili neodrživi

Kod pojedinih poljoprivrednih proizvodnji, državne potpore čine značajan dio prihoda gospodarstva te je razumljivo da se ta gospodarstva smatraju ekonomski neodrživima bez njih. Takva situacija u najvećoj je mjeri prisutna u stočarskom sektoru (proizvodnja mlijeka i tov stoke). U proizvodnjama kod kojih su potpore niže, odnosno kod proizvodnji koje se odvijaju na malim površinama (povrćarstvo, voćarstvo), potpore ne čine velik udio prihoda gospodarstva, jer se sustav potpora bazira na plaćanju po korištenoj proizvodnoj površini (ha). Rezultati rada ukazuju na važnosti potpora u poslovanju pojedinih poljoprivrednih proizvođača i na različitu osjetljivost na eventualne promjene politike potpora.

Autori: Mateja Jež Rogelj, Tihana Ljubaj, Lari Hadelan

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska


Tagovi

Potpore Stočarstvo Mateja Jež Rogelj Tihana Ljubaj Lari Hadelan Prihod gospodarstva


Partner

Simpozij agronoma

Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 23 93 701, e-mail: sa@agr.hr web: http://sa.agr.hr