Pretraga tekstova
Ma kako to zvučalo šokantno, protiv sobine, koja je "pojela" više od 50 posto pašnjaka i čagljeva koji godišnje zakolju više od 200 janjaca i ovaca, zasad su jedino učinkoviti - požari!
Dok po Dalmaciji grozničavo iščekuju vatrogasce i kanadere, na otoku Pagu ne žele da se požari uopće gase! Tako je bilo i ovih dana kad je požar zahvatio jugostočne djelove otoka, područje zvano Šepovci, Šegute, Sv. Martin i Košljun iznad Zaglave.
Područje su nadlijetali i kanaderi, a kada su do požarišta stigle organizirane vatrogasne postrojbe iz Paga, Povljane, Kolana i Novalje, zaustavili su ih vlasnici parcela.
"Što ste došli? Hote lipo ća", govorili su zaprepaštenim vatrogascima. O ovom slučaju pisao je u svojoj kolumni nazvanoj "Gligorin poučak" poznati novaljski sirar Ivan Gligora. Izgorjelo je nisko raslinje, borovi koje su zasadile Hrvatske šume s ciljem pošumljavanja.
Štetu je, nažalost, pretrpio i Jure Sabalić kojemu je na području sv. Martina požar progutao stotinjak maslina. Najviše je, ipak, gorjela i izgorjela omrznuta sobina, a to i je razlog što su se paški ovčari usprotivili gašenju požara. Sobina i čagljevi. Sobina je invazivana grmolika biljka koja je "pojela" najveći dio pašnjaka posebno na ovim lokacijama, a širi se po cijelom otoku.
Paški ovčari već godinama ističu da je jedna od najvećih opasnosti za opstanak ovčarstva na Pagu nekontroliran rast sobine - tog niskog raslinja koja je u posljednjih godina pokrila gotovo 50 posto otočnih pašnjaka. Tamo gdje sobina raste nema baš nikakve druge vegetacije pa tako niti kadulje i ostalih ljekovitih trava koje su primarna hrana za paške ovce. Taj problem ovčare muči desetljećima, a sami ne mogu ništa napraviti. Obraćali su se, kažu, za pomoć i Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama kako bi im pomogli otkloniti sobinu s pašnjaka, ali bez uspjeha. Sljedeći problem su čagljevi.
"Kolju po cijelom otoku, a najviše ih je u gustišima, kao na područjima koja su upravo opožarena i oko Novalje prema Lunu", kaže bivši ribar, a sada profesionalni ovčar Ivan Gligora iz Mandra. Ovaj imenjak i prezimenjak poznatog sirara iz Kolana otkriva da su se čagljevi stigli na otok plivajući između Vira i Stare Novalje, a neki i preko Paškog mosta. U međuvremenu su se namnožili toliko da godišnje usmrte preko 200 janjadi i ovaca.
"Zakolju, pojedu sise i iznutrice", kaže Gligora. On dodaje da osim čagljeva štetu čine i psi bez nadzora vlasnika kojih je sve više. Oni zakolju i pojedu komad mesa, najčešće plećku, pojašnjava Gligora.
Čagalj nije zaštićen kao vuk pa paški ovčari, iako trpe štete nemaju nikakve naknade. Ni hajke koje poduzimaju otočka lovačka društva ne daju očekivane rezultate pa ispada da su protiv čagljeva i sobine, ma kako to zvučalo šokantno, zasad jedino učinkoviti - požari.
Foto: Pixabay/ptsdave
Tagovi
Paški ovčari Požar Čagljevi Sobina
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !