Postavlja li HPA protuzakoniti zahtjev mljekarima?
Mlijeko hrvatskih farmi
30.10.2013. 09:00
Postavlja li HPA protuzakoniti zahtjev mljekarima?
Tko smije koristiti znak Mlijeko hrvatskih farmi?
Foto: freepik.com
1.135
132
0
Oznaka "Mlijeko hrvatskih farmi" uvedena je 2010. godine radi promocije mlijeka i mlječnih proizvoda hrvatskog porijekla. Objava na stranicama Hrvatske poljoprivredne agencije,
Projekt „Mlijeko hrvatskih farmi“ u provedbi je od 13.04.2010. godine. Od tada pa zaključno s današnjim danom, registrirano je 19 korisnika znaka. Danas u Hrvatskoj mlijeko isporučuje oko 10.691 proizvođača mlijeka (8/2013). U 2012. godini je mlijeko otkupljivano od 56 mljekara. Da li je broj od ukupno 19 korisnika Znaka uzet kao mjerilo „uspješnosti“ provedbe Projekta?
U čl.2. Pravilnika autori tvrde da mu je cilj i "povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama". U čl. 3. Pravilnika cilj mu je "podržati razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka". Usporedbe radi, u prvih osam mjeseci 2013. godine isporučeno je za 90.151.995 kg manje mlijeka nego u istom razdoblju 2010. godine. Također, u travnju 2010. godine mlijeko je isporučivalo oko 18.092 registriranih proizvođača mlijeka, a danas ih je skoro 8.000 manje. Da li su navedeni pad količine otkupljenog mlijeka ili smanjeni broj proizvođača mlijeka u RH uzeti kao mjerilo „uspješne“ provedbe Projekta?
Prema čl.6.Pravilnika Znak se smije koristiti samo na proizvodima i mljekomatu (po novome). Ukoliko se utvrdi nepoštivanje Pravilnika korisniku se oduzima pravo korištenja Znaka na dvije godine. Na našim TV prijemnicima se svakodnevno vrti reklama jednog otkupljivača na kraju koje se koristi Znak, implicirajući neinformiranom potrošaču da su svi proizvodi ovog otkupljivača hrvatskog porijekla. Zašto je van Pravilnika dopušteno otkupljivaču da koristi znak na ovakav obmanjujući način? Zašto gospođa iz Hrvatske udruge potrošača dopušta ovakvu manipulaciju informacijama?
Svaki registrirani proizvođač mlijeka u Hrvatskoj već godinama ima pravo prodavati mlijeko izravno potrošaču. Niti jedan od ovih proizvođača, dan danas nema pravo koristiti Znak osim ako nije ujedno i prerađivač. Iz HPA nam je rečeno da "planiraju uvesti i tu izmjenu u skoroj budućnosti u Pravilnik", tj. omogućiti OPG-ovima obilježavanje gospodarstva Znakom. Savjet se u više od 3 godine provedbe Projekta sastao 6 puta. Da li je stoga, za očekivati skorije donošenje odredbe koja bi omogućila svakom hrvatskom proizvođaču hrvatskog mlijeka da koristi znak Mlijeko hrvatskih farmi?
U zadnje 3 godine, pravo na korištenje Znaka su imali samo prerađivači mlijeka, ne i vlasnici mljekomata. U Hrvatskoj danas posluje preko 40 mljekomata, a neki su u funkciji više godina. Tek prije desetak dana, sastaje se HPA Savjet za korištenje Znaka da razmotri upite (novinara i proizvođača) glede korištenja Znaka. Što članovi Savjeta rade dok čekaju na sljedeći upit?
I za kraj, MPS dana 22.05.2013. tumači Pravilnik o dopunskim djelatnostima (NN20/13) gdje kažu da "ako je OPG-u primarna djelatnost govedarstvo, izravna prodaja mlijeka putem mljekomata se isto smatra primarnom, a ne dopunskom djelatnošću". HPA, s druge strane namjerava uvesti odredbu u čl.10.st.2. Pravilnika kojom se vlasniku mljekomata omogućava korištenje Znaka, samo ako upiše mljekomat u dopunsku djelatnost. Znači, HPA mljekaru ograničava prihod od mljekomata na 50% ukupnog prihoda. U Savjetu za korištenje znaka sjede predstavnici 4 otkupljivača pa je za njih razumljivo da dopuštaju ovakvu odredbu u Pravilnik. No, zanimljivo bi bilo čuti zašto su digli ruke predstavnici mljekarskih udruga HSUPM i HUSIM, koji u Savjetu predstavljaju proizvođače? Zašto se kroz Pravilnik pokušavaju uvesti protuzakoniti administrativni zahtjevi? Ili je možda MPS taj koji ne zna tumačiti svoj Pravilnik?
Isporuka mlijeka po mjesecima
Onim danom kada je velikom otkupljivaču i uvozniku mlijeka dopušteno da Znak koristi uz logo mljekare ili na kraju reklame kojom reklamira sve svoje mlijeko, Znak je izgubio svoj kredibilitet i u očima proizvođača i u očima potrošača.
Dok god ovim Pravilnikom nije omogućeno svakom registriranom proizvođaču mlijeka u Hrvatskoj korištenje Znaka (Internet stranica, FB profil, objekat, logotip, reklama) u javnosti će postojati sumnja oko interesa kojima Pravilnik služi.
U prilogu ispod teksta možete naći Izmjenu Pravilnika o korištenju znaka Mlijeko hrvatskih farmi te Izjavu glasnogovornika MPS dana 22.05.2013 novinarki Vesni Mijat, o prodaji putem mljekomata.
Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.
TRIAN – priprema organskog biljnog likera – novi blog Spoj domaćeg proizvoda, zaštite okoliša i rekreacije Ako želiš napraviti svoj kvalitetni unikatni domaći proizvod, pridruži nam se na besplatnom blogu i korak po korak pripremi svoj orga... Više [+]
TRIAN – priprema organskog biljnog likera – novi blog Spoj domaćeg proizvoda, zaštite okoliša i rekreacije
Ako želiš napraviti svoj kvalitetni unikatni domaći proizvod, pridruži nam se na besplatnom blogu i korak po korak pripremi svoj organski biljni liker.
Prije par godina susreo sam se u Sloveniji sa takozvanim “domaćim jegerom” i moram priznati da mi se ta ideja vrlo dopala iz više različitih aspekata. Priprema domaćeg jegera je zapravo inicijativa koja se trenutno prenosi prvenstveno usmenom predajom i vrlo je zanimljiva. Ne isključivo zbog pripreme alkoholnog pića, ovo je zapravo koncept podizanja svijesti o zaštiti okoliša, upoznavanju svoje okoline, edukacije, te blagotvornog učinka na zdravlje kroz boravka u prirodi.
Osnovna ideja je da svatko tko osjeća u sebi dovoljnu želju i motivaciju prateći blog iz koraka u korak može pripremiti kvalitetan organski liker.
Za pripremu tog ljekovitog pića nije potrebno nikakvo predznanje, isključivo se traži dobra volja i otvorenost.
Ali, idemo od početka, sama ideja bloga mi je sinula iz vrlo jednostavnog razloga. Kada sam čuo način pripreme i kušao domaći jeger, oduševio sam se i odmah odlučio da ću sljedeće godine i sam napraviti svoj liker kod kuće u Baranji.
Osnovni recept dobio sam na običnom fotokopirnom papiru na slovenskom jeziku. Prvi izazov bio je da prevedem tekst, te da istražim da li navedene biljke sa popisa uopće prebitavaju u našim krajevima.
Po osnovnoj recepturi u liker bi trebalo ići do 40 biljaka. Više od trideset posto sam odmah morao prekrižiti pošto one ne rastu na našem podneblju. Tada mi je sinula fantastična ideja koja mi se u tom trenutku činila logičnim ,ma da bi sada više to nazvao nepromišljenim nego logičnim ali ajde :)
A ta izvrsna ideja je, da sam odlučio da ću liker isključivo spraviti od autohtonog samoniklog bilja, samo što osobno nađem u prirodi te neću dodati ništa što je kupljeno ili posađeno u vrtovima. Slijedeći korak je bio da sam morao opet prekrižiti sa popisa još nekih dvadeset posto biljaka. Okej, ideja je super, motivaciju imam, izazove volim, ali činjenica je, da to što je ostalo na popisu sigurno neće biti dovoljno za zanimljivi i kvalitetan domaći proizvod. Tako je počela moja avantura i sveobuhvatno istraživanje koje je trajalo kroz cijelu godinu.
A rezultat vidite na slikama :)
I tako je postepeno, nastajalo piće nazvano Trian – ime se povezuje sa Baranjom koja se naziva i Dravski trokut (trokut lat. triangulus).
Ako imaš volje napraviti svoj kvalitetni unikatni domaći proizvod, pridruži nam se na blogu i korak po korak pripremi svoj organski biljni liker.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje