• Nositelji gospodarstva
  • 30.11.2015. 12:35

Poljoprivrednici nemaju ni svetka ni petka

Mladi koji se odluče za svoje OPG-ove i poljoprivredu moraju, posebice ako su stočari, računati kako su obvezni od 1.1. do 31.12. biti na poslu, na svojoj farmi, uz stoku. Barem je tako u Hrvatskoj, ali ne i u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj.

  • 1.513
  • 589
  • 0

Dok Antun Laslo iz Satnice Đakovačke odlazi u mirovinu, a obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo prepušta jednom od dvojice sinova, mladi farmer Vinko Sičaja iz Gašinaca, mjesta koje se također nalazi u okolici Đakova, jedno je od novih imena u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Na njihovom popisu ukupno je 186.333 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava na kojima je gotovo 40% vlasnika starijih od 65 godina, dok je svega 17.449 OPG-a čiji su nositelji mlađi od 40 godina.

"Vlasnik sam OPG-a oko godinu dana i nisam do sada uočio neke prednosti. U obitelji se već više od desetljeća bavimo ekološkim uzgojem. Po završetku Poljoprivrednog fakulteta razmišljali smo da preuzmem očev OPG ili otvorim svoj. Logično bi bilo da preuzmeš onaj od oca, ali smo otvorili na moje ime kako bih mogao s projektima aplicirati prema fondovima Europske unije", govori 26-godišnji Vinko, vlasnik OPG-a za uzgoj ovaca koji obrađuje i nekoliko hektara poljoprivrednog zemljišta.

Prednosti otvaranja vlastitog OPG-a

Kod nas nema ni svetka, ni petka, ni praznika. Ne smijete biti bolesni jer onda to osjete članovi vaše obitelji.

U poljoprivredi je od malih nogu jer se njegova obitelj bavi uzgojem ovaca, crne slavonske svinje i ekoloških žitarica više od 10 godina. Službena i papirnata podijela poslova između oca i njega nastala je nakon dužeg razmišljanja. Napravili su to kako bi ispunili određene norme.

"Tako smo ovce i nekoliko hektara zemlje prebacili na mene, a na tati su ostale crne svinje i sve ostalo. Napravili smo takvu podjelu kako bih se mogao prijaviti na fondove EU. No, moje kolege iz srednje veterinarske škole, koji nisu otišli na fakultet, nego su odmah poslije toga otvorili svoje OPG-ove i sada su vlasnici više od pet godina, nemaju pravo apliciranja na te natječaje iako smo jednako stari. Dakle, puno je nelogičnosti", slikovito objašnjava prednosti i nedostatke ovaj mladi vlasnik OPG-a.

356 dana uz stoku

Za poznatog seljačkog vođu Antuna Lasla službena radna karijera završava. "Idem u mirovinu. Sada je takvo vrijeme da mogu otići. Mirovina neće biti velika, jer nemam puni radni staž, ali se nadam nekih 1.500 kuna. Doprinose kao poljoprivrednik sam počeo uplaćivati kada je to zakonski postalo moguće. Ali hvala Bogu i na tome. Nikada nisam bio pohlepan za novcem, pa neću ni u mirovini", priznaje 65-godišnji Antun koji je mlađem sinu prepustio OPG, dok stariji ima obrt u poljoprivredi.

Postoji li razlika između starijih i mlađih nositelja OPG-ova?

Obojica su, kaže, završili srednje škole, a njihov je izbor bio ostanak na imaju i bavljanje poljoprivredom. Smatra kako nije lako biti poljoprivrednik. "Poljoprivredu moraš voljeti da bi ju radio. Biti čisti ratar bez stoke, to je gotovo nemoguće, to je možda pošlo za rukom pojedincima. U većini slučajeva ratarstvo i stočarstvo su povezane grane jer jedna bez druge ne mogu. Mladi koji se odluče za svoje OPG-ove i poljoprivredu moraju, posebice ako si stočar, računati kako si obvezan od 1.1. do 31.12. biti na poslu, na svojoj farmi, uz stoku. Barem je tako u Hrvatskoj, ali ne i u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj", tumači ovaj dugogodišnji farmer.

U EU zemljama vlasnici uzimaju zamjene

Tamo, pak, kako kaže, imaju organizirane i zaposlene ljude koji za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora ili odsutnosti vlasnika OPG-a ili bilo kojeg drugog člana, dolaze i zamjenjuju dok oni ne rade.

"Kod nas nema ni svetka, ni petka, ni praznika. Ne smijete biti bolesni jer onda to osjete članovi vaše obitelji", objašnjava nedostatke farmerskog posla u Hrvatskoj Laslo, pripisujući tome i financijsku korist jer je spor obrt kapitala u poljoprivredi. "Morate čekati šest, sedam mjeseci, ako ste ratar kako biste dobili prve novce koji dolaze skidanjem žitarica, pšenica, ječma, uljane repice, a u jesen suncokreta, kukuruza", dodaje.

I nama će procvjetati ruže

Vinko se slaže s njim. Ali, napominje, kako je stvorena poptuno kriva slika. "Od mojih 12,13 koji su diplomirali zajedno sa mnom na poljoprivredi, samo njih dvojica ili trojica imaju i rade nešto kod kuće, a ostalima je u glavi kako će se zaposliti u nekoj državnoj firmi. Mislim kako nije dobro previše očekivati od drugih i države", kaže Vinko koji se svaki mjesec suočava s plaćanjem doprinosa. U tome mu pomaže otac. No, vjeruje kako će se situacija promijeniti.

"Oni koji su se zaposlili u firmama, trenutno bolje prolaze od mene. No, u poljoprivredu ne bih ušao da ne mislim kako neće biti bolje, dobro. Trenutno se previše crpi iz Slavonije, a ništa joj se ne vraća. Vjerujem kako će se vremena promijeniti, što se kaže, da će i nama procvjetati ruže", uvjeren je ovaj mladi farmer.


Tagovi

OPG Hrvatska Antun Laslo Vinko Sičaja Mladi Stari Farma Posao Firma Diploma Poljoprivredni fakultet Poljoprivreda


Autorica

Ivana Barišić

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)