Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakup pašnjaka
  • 15.02.2022. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Maovica, Otišić, Vrlika

Pobuna stočara: Od 300 ha šumskog zemljišta, 280 jednoj osobi, a nas može i vrag odnijeti?

Revoltirani stočari dopisom su se obratili državnim, ali i europskim institucijama tražeći poništenje natječaja i kontrolu zakupa šumskog zemljišta koju većinom dobiva jedan čovjek. Prozvani uzvraća da ništa nije dobio mimo zakona.

Foto: Mladen Nejašmić
  • 6.032
  • 410
  • 0

Sumnja na umjetno stvaranje uvjeta za dobivanje zemlje, korištenje napuštenih srpskih kuća u Otišiću, uzurpaciju područja Hrvatskih šuma i još mnogo toga, ono je što revoltirani stočari stavljaju na teret Zdravku Samardžiću iz Maovica, jednom od najvećih stočara vrličkog kraja čija se obitelj tom gospodarskom granom bavi punih pola stoljeća.

Naime, tamošnji OPG-ovci dopisom su se obratili svim relevantnim državnim institucijama od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Hrvatskim šumama, Ministarstvu poljoprivredu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara OLAF do Ministarstva financija, Grada Vrlike i Splitsko-dalmatinske županije tražeći "da se stane na kraj nepravilnostima u njegovom poslovanju koje su zataškavane ili navodno promaknule prvenstveno djelatnicima APPRRR, HŠ-a i Carinske uprave".  

"Najviše nas boli činjenica po kojoj nitko osim dotičnog ne može u Maovicama i susjednim selima dobiti ni komadić pašnjaka koje HŠ sukladno zakonom redovito "licitiraju"", kaže Joško Režić, jedan od jedanaestorice potpisnika spomenutog dopisa. 

Sumnjaju u spregu s državnim tijelima

I na zadnjem natječaju u studenom prošle godine, priča nam, pašnjake je dobio Zdravko Samardžić, a svi ostali mogu dobiti, ali u Biteliću ili Ježeviću. "Za tako što potrebna je sprega s dotičnim institucijama jer da netko hoće raditi svoj posao onda bi se brzo otkrile ciljane prijevare i stvaranja umjetnih uvjeta pri ostvarivanju prava na potpore za mlade poljoprivrednike", proziva Ježić navodeći da je prozvani Samardžić jedno obiteljsko gospodarstvo podijelio na nekoliko manjih odnosno na suprugu, kćer i sinove. I svi oni, kaže, nalaze se na istoj adresi, što je zakonom zabranjeno. Međutim, opisuje dalje, jedno od djece zbog zapošljavanja u državnoj službi, zatvara svoj OPG, a stoku prebacuje na ostale članove obitelji.

Posebna priča je, dodaje, protuzakonito ograđivanje šumskih zemljišta "ruvinjavajući" šumu kako bi postavili električne pastire. Obitelj Samardžić, pričaju revoltirani, danas gospodari s preko petsto hektara šumske površine po Maovicama, Svilaji i Dinari. Upravo u tom segmentu stočari tog kraja vide spregu s državnim tijelima.

"On prije nego što je natječaj raspisan već ima spremnu svu potrebnu dokumentaciju. Jasno, kad se isti objavi on se na njega prvi javi, dok svima nama ostalima samo za prikupiti papire treba barem tjedan dana. Zašto to govorim? Jedan od uvjeta u natječaju stoji, kada svi kandidati zadovoljavaju tražene uvjete onda pravo na šumsko zemljište ima onaj tko je prvi predao papire. Hvala Bogu Samardžić je to znao na vrijeme i on bez problema dobiva zemljište", kaže i Nikola Turudić.

Nikola i Jure Turudić 

Turudićeva staja se nalazi na privatnoj čestici, ali do nje, priča, ne može doći jer je svuda uokolo zemljište u Samardžićevom zakupu. "I sada ispada da se njega mora pitati kuda da dođem do svoga tora. Stoga tražimo da se poništi natječaj za sektor Svilaja II jer ne može netko dobiti sve, a netko ništa", predlaže Turudić.

Njegov sin Jure, tvrdi da ih se tjera što dalje od kuće. Oni mogu dobiti zemljišta na Baljkovu ili trideset kilometara udaljenom Biteliću dok isključivo jedna osoba dobiva najbolje terene pored njihovih kuća. Njemu, a i većini mladih stočara ne preostaje ništa drugo, kaže, nego da se spakiraju i da bolji život potraže preko granice, jer ovdje za to nemaju niti minimalnih uvjeta.

"Dok smo mi u štalama, on već predao dokumentaciju"

Usprkos svemu dosta njih se odlučilo baviti stočarstvom. Jedan od zagovornika ekološke proizvodnje sira i mesa u idealnim uvjetima je i tridesetogodišnji Mate Blažević koji je prije nekoliko godina zamijenio Dioklecijanovu baštinu u Splitu sa svilajskim vapnencem. Kao i ostali najprije je krenuo s ovcama i nakon četiri godine njihova brojnost je "probila" najmanji troznamekasti broj.

Kako nam je rekao, nakon raspada splitskog Konstruktora najprije se na selo vratio otac, a koju godinu kasnije i ja. Otac je u ovu ovčarsku priču krenuo sa pet, šest ovaca i pedesetak pilića. Sada samo ovaca imaju stotinjak plus četiri krave. "I kada sam mislio da će nas napokon krenuti, naišli smo problem u liku Zdravka Samardžića", kaže navodeći da se spomenuti gospodin, čije se stado mjeri u nekoliko stotina grla ovaca i goveda, sa svojim "rascjepkanim" OPG-om pojedinačno na "dojavu" javlja na mjere ruralnog razvoja, te su u prednosti prilikom apliciranja za te iste mjere, kao i u zakupu pašnjaka HŠ-a u odnosu na sve nas ostale.

"Najviše nas pogađa jedan od uvjeta za zakup, a to je vrijeme predaje dokumentacije. Dok smo mi još u štalama, na zadnjem Javnom pozivu objavljenom na stranicama HŠ-a, Samardžići su odnijeli 85 posto zemljišta, dok je nas 12 uspjelo dobiti preostalih petnaest", kazuje. 

Osobno, navodi, nema se kada okrenuti od posla. "I dok se umijem i presvučem u namjeri da krenem za papirima, ovaj je već sve predao", kaže pitajući zašto uopće onda natječaj traje mjesec, kada su dva dana savim dovoljna.

Dok se umijem i presvučem, on je već predao prijavu, kaže Mate Blažević 

Imao je, dodaje, pravo na 30 ha. Zainteresirala ga je parcela od nekih dvadesetak hektara koja se nalazi iznad njegove staje. Međutim, tu prvu i jedinu površinu gdje jedino on dolazi i napasa stado, nije mogao dobiti. Tuđe ovce sada šetaju oko njegove kuće.

"Mi smo stočari, nismo političari. Žalosno je to što se događa. Ovi u Vrlici u gradskoj upravi jedva dočekali koronu samo da ništa ne rade. Ako želite doći do potrebne dokumentacije morate proći određene barikade. Ne one u prenesenom značenju, već prave fizičke prepreke. Izbacili ispred zgrade onaj stari školski stol i "No pasaran". Traže potvrde, testove, mjere temperaturu, a ja ne znam gdje ću prije. Hoću u zgradu ili natrag među ovce", razočaran je Blažević.

Traže poništenje natječaja i izmjene uvjeta zakupa

Istu muku muče i ostali stočari. Jedan od najglasnijih je Krešo Milković. On, kao i ostali, smatra da je problem samo u jednom čovjeku. Trebaju i ostali živjeti, veli. Ne može od tristo hektara šumskog zemljišta, 280 pripasti jednom stočaru, dok sve ostale može i "vrag odniti". Pokušao je u posao uvesti i sina, ali kad je, kaže, vidio s kim imaju posla, prosperitet će potražiti u Njemačkoj. Iz tog razloga apelira na ministricu poljoprivrede da se natječaj na Svilaji poništi, a da HŠ promjene uvjete zakupa.

"Njegovo je sve uokolo, pa i na samom vrhu Dinare kod Kijeva na samoj granici sa BiH gdje stoku možeš dovesti samo helikopterom. Njegova noga, a ni njegovih ovaca, tu nije kročila. Ma koga briga za ovce bitni su poticaji", naglašava Ivan Milković napominjući da za hektar zakupljenog zemljišta, Hrvatskim šumama platiš četiristo ili petsto kuna, a od Agencije za plaćanje u vidu poticaja dobivaš od dvije do četiri tisuće kuna ovisno u kvaliteti zakupljene površine.

"Meni je sedamdeset godina i u šesnaest godina koliko se bavim ovim poslom nikada nisam dobio ni jedan hektar od HŠ-a. Uvjet je takav da mlađi imaju prednost. Žalosno je da od ovog posla živi njih nekolicina, a prostora ima za nas sto", ističe Krešo Milković.

Da bi kontrolu trebalo provesti, pozivaju i braća Rađen, Željko i Jovica iz Otišića. Upravo u tom, nastanjenom većinom srpskim stanovništvom i za vrijeme Domovinskog rata srušenom selu, ovce i krave neometano šetaju. Traže sklonište u privatnim objektima, kućama.

"Najprije pogledajte gdje te ovce žive. U polusrušenoj zgradi u vlasništvu RH, u objektu koji je u predratnom razdoblju služio kao kooperantski proizvodni objekt splitskog Jadra. On je trenutno 'okupiran' od strane toliko puta prozivanog stočara iz Maovica iako na tom dijelu ni jedan od njihovih gospodarstava nema nikakvog pašnjaka već uzurpira naše svakodnevno nas vrijeđajući na vjerskoj i nacionalnoj osnovi", tvrde Jovica i Željko Rađen uvodeći nas u zaseok Ratići gdje navodno Samardžićeva stoka neometano šeta i koristi srušene objekte u selu.

"Nema kuće koja nije kontaminirana ovčjim i kravljim izmetom", kažu i vode nas od kuće do kuće naglašavajući da za objekte u kojima se drži stoka isti nemaju nikakvo pravo služnosti, vlasništvo ili ikakav drugi dokument koji bi išao u prilog da se navedeni objekti mogu koristiti.

U dvije godine policija na teren izašla 296 puta 

"Lokalni Al Capone, kako se voli zvati, također koristi i privatne pašnjake u selu za koje smo mi dobili dozvolu od lokalnog stanovništva odnosno od njih osamdeset posto. Međutim, to njima nije sveto. I dalje koristi naše pašnjake za što smo se samo tijekom prošle godine više od sto puta obraćali policiji", veli Željko Rađen ujedno i predstavnik Srpskog narodnog vijeća u Vrlici, napominjući i da su prije dvije godine podnijeli privatnu tužbu zbog uzurpacije zemljišta, ali još nije održano niti jedno ročište.

Željko i Jovica Rađen 

Zbog dugogodišnjih neriješenih odnosa i nesuglasica samo u posljednje dvije godine policija je na teren izišla ukupno 296 puta. U istom tom periodu podnijela je tri kaznene prijave i dvanaest posebnih izvješća, dvije prekršajne prijave prema Zakonu o redu i miru i tri iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

"Kada smo se iz Srbije vratili prije osam godina trudili smo se kako bi svoje gospodarstvo podigli na noge i sada imamo samo krdo problema", opisuju. Sve je, govore, eskaliralo upravo pojavom korone. Od tada su policijske patrole gotovo pa svakodnevno u poljima podno Svilaje. Zbog novonastale situacije, 46 mještana Otišića potpisalo je peticiju za pomoć u rješavanju problema neovlaštenog ulaska domaćih životinja na njihove posjede. Peticiju je SNV poslalo Ministarstvu poljoprivrede, inspekciji, gradu Vrlici, PP Sinj i Pučkoj pravobraniteljici.

"Sve to očito do sada nije urodilo plodom. Svatko prebacuje odgovornost. Policija na komunalne redare, a oni na njih domećući da su redari nadležni samo za javne površine, a ne i za privatne čestice", tvrde Rađeni.

Samardžić: Svima sam pomagao, a kako mi vraćaju? 

O ozbiljnim optužbama na njegov račun razgovarali smo i sa Zdravkom Samardžićem. Što se tiče samog zaseoka Ratići i ulaženja stoke u napuštene kuće, tvrdi kako on nije jedini stočar u tom kraju i pita kako netko može tvrditi da upravo njegove ovce tumaraju selom kada i njihova stoka više nego ičija šeta tim krajem.

"Ja sam hrvatski branitelj i imam šestero djece. Nikada nisam radio kontra zakona. Za sve što me prozivaju imam papirnato odnosno zakonsko pokriće", kaže naglašavajući da se njegova obitelj stočarstvom bavi već pedeset godina. Najprije njegov otac, zatim on, a sada i njegova djeca. To su radili i tijekom okupacije kada je na pet godina stoku sklonio u Dicmo i nakon rata vratio u selo.

"Svi ostali koje navodite stočarstvom su se počeli baviti kada su država i Europa počela davati poticaje. Da toga nije, nitko od njih ne bi ovcu ni na fotografijama pogleda", uzvraća opisujući da je, što se tiče Otišića, ondje kupio kuću s imanjem. Pasao je na tom polju blago trideset godina za što je od nekih odbjeglih Srba dobio i privolu.

Za to, kaže, plaća najam, a braća Rađeni za isto to zemljište dobivaju poticaj. Preko tristo tisuća kuna godišnje plaća, dodaje, samo zakup zemljišta što je gotovo trideset posto od dobivenog poticaja, a oni ni lipe. "Svima njima, kako Rađenima tako i ovim uvjetno 'mojima' iz Maovica pomagao sam da krenu sa držanjem stoke sitnog zuba", govori Samardžić dodajući da je jednom od njih čak dao nekoliko krava bez novaca kako bi dobio poticaj. Istina, kaže, to mu je on i kasnije platio.

"Ma i mnogim drugima. I kako mi vraćaju? Sramota!", navodi naglašavajući da je sve što su Rađeni zakupili u Agenciji pod zvjezdicom što znači da nemaju sve pokriveno odnosno nemaju kompletnu dokumentaciju. Mogu oni, kaže, govoriti o punomoćima, ali za svaku pravovaljanu punomoć potrebno je imati OIB i isti taj broj na posjedovnom listu koji se moraju podudarati. Stoga ne mogu braniti drugim stočarima da vrše ispašu.

Po pitanju dijeljenja gospodarstva na više njih, uzvraća da Zakon jasno kaže da je dozvoljeno do četiri OPG-a na istoj adresi. "To oni itekako znaju, jer većina njih ima više registriranih gospodarstava na istom kućnom broju", dodaje.

Nezadovoljstvo eskaliralo nakon posljednjeg natječaja 

Vezano uz električne pastire oko šumskog zemljišta, napominje da ništa nije učinio na svoju ruku. Na sastanku policije i županijskih cesta, dali su mu privolu da zemljište ogradi kako ne bi došlo do ulaska životinja na prometnicu i većih prometnih nezgoda s tragičnim završetkom, decidiran je Zdravko Samardžić, smatrajući da fama koja se digla oko njega i njegove obitelji isključivo dolazi iz ljubomore i zavisti pojedinaca željnih brze zarade bez velikog rada i ulaganja.

Iz Hrvatskih šuma smo dobili informaciju kako je revolt stočara s tog područja izazvala činjenica da je na zadnjem pozivu OPG Šiljegice, vlasništvo Ivana Samardžića, sina prozivanog Zdravka, dobio deset točaka od dvanaest objavljenih na tom području.

Od nadležnih traže poništenje natječaja i izmjene uvjeta zakupa zemljišta

Slijedom navedenog, rekli su, vidljivo je da je povjerenstvo HŠ postupilo ispravno jer je OPG Šiljegice izabran kao najpovoljniji ponuditelj ispunjavajući sve propisane uvjete.

Što se tiče navoda o postavljanju električnih pastira utvrđeno je da je ista postavljena od strane Zdravka Samardžića uz D1 unutar cestovnog pojasa. Na temu problematike izlaska stoke na prometnicu održan je sastanak u Policijskoj postaji Sinj na kojem je prisustovao uz djelatnike Hrvatskih cesta i Samardžić za kojeg je utvrđeno da je pri postavljanju zaštitne ograde počinio štetu bespravne sječe drva, koja je evidentirana od strane šumarije Sinj, te je ista naplaćena. 


Fotoprilog


Tagovi

Pobuna stočara Zakup pašnjaka Joško Režić Nikola Turudić Mate Blažević Krešo Milković Ivan Milković Željko Rađen Jovica Rađen Zdravko Samardžić


Autor

Mladen Nejašmić

Više [+]

Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kažu bit će još lijepih, toplih dana.
E pa čini se da neće. Išla sam prevrtjeti prognozu za iduća dva mjeseca.
Nadam se da ćemo s pokrićem moći reći Sveta Kata, snijeg na vrata ;)