Pijemont selekcijom prenosi svoje dobre osobine i na druge pasmine goveda

Druga po veličini regija na sjeverozapadu Italije, Pijemont, karakteristična je po visokim planinama, dolinama, selima i vinogradima, ali i poznata po cijenjenim vinima i gastronomijom. Sam naziv "Piemonte" označava pojam za prostor podnožja planina. Upravo na tim brdovitim predjelima plodnog poljoprivrednog zemljišta, podno visokih Alpa, nastalo je i do danas se očuvalo takozvano najmišićavije tovno govedo - Pijemont. Ova autohtona talijanska pasmina nastala je križanjem pasmina Auroch i Zebu, koje su evoluirale na surovim planinskim terenima nekoliko stotina godina unazad.

Genska anomalija odgovorna za mišićavost

Još davne 1886. godine goveda na području ove regije, privukla su pažnju mnogih uzgajivača koji su već tada otkrili ogroman proizvodni potencijal. Radilo se o pojavi dvostrukih mišića. Danas takva izražena muskultura, poznata i kao dvostruka maskulinost, izuzetno je poželjna u proizvodnji mesa u tovnom govedarstvu. Razlog zašto ova goveda imaju izraženu iznadprosječnu muskulturu, čak 14% više u odnosu na druge pasmine, je gen Miostatin, otkriven u genskoj strukturi tek stotinjak godina poslije.

Kako uspješno uzgajati tovna goveda

Ovaj gen, koji se prirodno javlja kod svih sisavaca, ograničava rast mišića. Međutim, u slučaju piemonteškog goveda, gen je prirodno mutirao što je rezultiralo neograničenim razvojem mišića. Promjene u genotipu ove pasmine promjenom gena Miostatina u fenotipu (vidljive vanjske osobine), rezultirala je izraženom mišićnom masom, mišićnom hipertrofijom, što predstavlja ogroman poželjni potencijal u tovnom govedarstvu, a ova pozitivna genska anomalija ne izaziva nikakve druge zdravstvene probleme i poremećaje.

Selekcijom se dobre osobine prenose na druge pasmine

Selekcijom i metodama uzgoja prirodno poželjne anomalije navedenih goveda mogu se uspješno prenositi i na druge pasmine u tovnom govedarstvu. Križanjem s drugim i prijenosom gena, događa se njegovo dominantno pojavljivanje u genotipu što se u proizvodnim karakteristikama kod križanaca pokazuje u smislu proizvodnje veće količine mesa. Kod njih dolazi do hiperplazije baš kao i kod izvorne Pijemont pasmine, iznadprosječnog rasta mišićne mase. Njihovo meso je znatno manje masno i dosta bogatije proteinima u odnosu na druge tovne pasmine.

Dnevni prirast i do dva kilograma

Ova goveda sazrijevaju dosta ranije u usporedbi s drugim kontinentalnim pasminama, a njihov dnevni prirast kilograma ponekad je u prosjeku i do dva kg dnevno, ovisno od kvalitete hranidbe. U prosjeku se dnevni prirast bikova u tovu kreće od 1.300 do 1.500 g/dan. Od općih karakteristika ističe se bijela do svijetlo siva boja kože i crne točke oko očiju, usta i rogova. Pri rođenju dlaka teladi je blijedosmeđe boje. Pijemont je umjerene veličine okvira, dobre konformacije trupa i nešto nježnijeg kostura.

Tov junadi: Izbor pasmine prvi korak do uspjeha

Krave uglavnom teže oko 650 - 700 kg, bikovi oko 1.000 do 1.200 kg, a pri rođenju telad su u prosjeku težine od 40 do 45 kilograma. Pored izražene mišićavosti još jedna dobra osobina je odlična plodnost i vrlo laka teljenja, iako se to ne čini u odnosu na izraženu muskulturu.

Krave mogu ostati jako dugo u proizvodnji mlijeka, u prosjeku i do devet godina što je skoro dvostruko više u odnosu na ostale. Mlijeko se koristi u izradi poznatih sireva ove regije gdje se ističe tvrdi kravlji sir s oznakom izvornosti DOP Grana Padano.