Peradari na mukama: Ili državi nije stalo do nas ili je nekome u interesu da se farme zatvore

Moglo bi se dogoditi da preko noći izgubimo peradarstvo kao jednu od glavnih grana prehrambene industrije u Hrvatskoj, a jednom kad se farma zatvori to je definitivno kraj, upozorava Slaven Šulovnjak, vlasnik obrta Nesa iz Osijeka koji se tovom brojlera bavi od 2006 godine. 

Najveći su problem cijene energenata, kaže uzgajivač čija je farma u blizini Josipovca kapaciteta 20.000 brojlera u turnusu, a trenutno odrađuje 82. turnus od početka rada.

"Gledajući kroz vrijeme rada od 2006. pa do danas zarada po kilogramu prirasta je ista ili manja, a svi ostali troškovi su višestruko narasli", priča nam navodeći i da jedan od većih problema u ovom sektoru predstavlja i sam utovar ovih životinja. 

Zbog nemogućnosti pronalaska radne snage koje općenito nema, moraju se orijentirati na strojni utovar što je mnogima onemogućeno zbog visokih cijena radnih strojeva.

U istom košu s uzgajivačima goveda i svinja

"Rijetko kada bude natječaj za sredstva iz europskih fondova za peradare, a i kada bude stave nas u isti koš s ostalim stočarima gdje mi, što zbog manjeg broja uvjetnih grla i činjenice da se većinom ne bavimo ratarstvom, znači ne obrađujemo zemlju, teško možemo skupiti dostatan broj bodova da ostvarimo potporu", opisuje. 

Tovljači brojlera pitali ostaju li bez izvanredne potpore, evo što kaže APPRRR

Ujedno, kaže, pogledaju li se iznosi koje eventualno ostvare, oni su sramotno niski premda je svaka pomoć definitivno dobro došla. Drži stoga da je potrebna mjera samo za uzgjivače peradi odnosno za tov brojlera jer su im osim za kupnju radnih strojeva, bespovratna sredstva potrebna i za obnovu farmi.

"Stare su i dotrajale, a oprema je višeštruko poskupjela te bi visina povrata morala biti 70 posto da bi natječaj imao smisla jer teško da bilo koji peradar može pozitivno poslovati s manjom potporom", navodi. 

Kada je u pitanju odluka Vlade o limitiranju cijene devet namirnica, a što je već dodatno ugrozilo druge sektore, uzvraća da cijena cijelog pileta od 24,99 kn/kg nije općenito utjecala na njih, ali je na industriju mesa.

"Nas više pogađa niska otkupna cijena piletine, tj. mala zarada po kilogramu prirasta te višestruko povećanje svih troškova koje iznimno teško pokrivamo", odgovara nam dodajući da bi u slučaju kada bi došlo do prebacivanja tereta zbog limitiranja cijene na uzgajivače, jedini učinak bio zatvaranje farmi koje ionako prijeti mnogima. 

Otkazivanje zimskih turnusa 

Nažalost, dodaje, već ova zima će pokazati kako većina ne može odratiti turnus s pozitivnom nulom zbog visokih cijena energenata te će uslijed toga doći do otkazivanja zimskih turnusa i sukladno tome smanjenja obima plasiranog mesa na tržište. Podsjeća da se farma za prijem brojlera treba zagrijati na 33/34 stupnja celzija, a koliko god se govori da je hrana bitna, troškovi će neminovno dovesti do velikog broja gašenja proizvodnje. 

Krah tova peradi zbog energenata: Cijena plina po turnusu s 30 skočila na 300 tisuća kuna!

"Što očigledno Ministarstvo poljoprivrede ne tangira ili je nekome u interesu da se farme zatvore", ogorčen je podsjećajući na nedavno objavljenu informaciju da Ukrajinci žele podići farmu peradi na Banovini. 

Upozorava i da zbog godina starosti samih uzgajivača u ovom sektoru nema tko u budućnosti nastaviti tov jer se njihova djeca u tom istom poslu ne vide.