Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pašnjaci
  • 17.04.2022. 09:00
  • Splitsko-dalmatinska, Trilj

Pašnjačke površine za planinske krajeve život znače, a korisne su i za šumarstvo

Požar neće gdje se pašnjaci održavaju, naglašava Joško Ćaleta, predsjednik Braniteljske zadruge Planina koji naglašava da je davanje površina za pašarenje dobro i za stočare i za Hrvatske šume.

Foto: Goran Vincenc
  • 614
  • 149
  • 0

Za pašnjacima posljednjih godina vlada prava pomama. Potpore koje Europska unija daje za stočarstvo preko agencija Republike Hrvatske su i više nego dobre stoga nije iznenađujući interes velikog broja OPG-ova i j.d.o.o. za zakupom pašnjačkih površina. Najviše pašnjačkih površina na raspolaganju imamo u ruralnim dijelovima Dalmacije i Like gdje je ratarska poljoprivreda zbog sastava tla relativno limitirana stoga je poljoprivreda uglavnom orijentirana na uzgoj stoke, prvenstveno goveda, koza i ovaca. U prošlosti je upravo stočarstvo u navedenim područjima bilo vrlo zastupljeno i ono je osiguravalo ostanak ljudi u ruralnim područjima. 

No vremena su se promijenila. Stočarstvo je izrazito težak posao koji zahtjeva mnogo odricanja, stoga stanovništvo radije odlazi u grane koje donose lakšu i izdašniju zaradu poput turizma koji je posljednjih godina, posljedično, iselio brojne obitelji iz ruralnih planinskih krajeva.

Kontrolirano stočarstvo može biti korisno za šumarstvo

Koliko god zvučalo kontradiktorno, kontrolirano stočarstvo može biti korisno za šumarstvo. Uređene pašnjačke površine garancija su manjeg broja požara, a flora i fauna razvijena na pašnjacima često koristi i potpomaže onu koja se nalazi u obližnjoj šumi. Iako neodržavani pašnjaci sukcesijom prelaze u šumu, činjenica je kako nestajanjem pašnjaka nestaje i cijeli jedan ekosustav koji sudjeluje u biološkoj ravnoteži cijeloga područja što uostalom i propisuje ekološka mreža Natura 2000. Stoga se održavanje pašnjačke vegetacije i sa šumarske strane smatra pozitivnom praksom.

No velike pašnjačke površine koje se mogu dati u zakup trenutno drži jedino Republika Hrvatska koja je preko Hrvatskih šuma ponudila površine šumskog zemljišta koje se ne mogu smatrati šumom visokog uzgojnog tipa, niti degradiranih koje imaju potencijal postati visokom šumom putem konverzija kojih najviše ima u Dalmaciji. Zakonski gledano, to su površine koje sukladno Uredbi o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 55/2019) nisu privedeni namjeni, određenoj šumskogospodarskim planovima.

UŠP Split ima ugovore za pašarenje s 504 subjekta te još 34 ugovora za druge svrhe

UŠP Split ovoga trenutka ima sklopljenih ugovora za pašarenje s 504 subjekta te još 34 ugovora za druge svrhe čime je na raspolaganje stavljeno čak 21.775 ha površina pogodnih za pašarenje. S obzirom da je trenutno u obradi i 9. te 10. javni poziv, izrađuje se još 213 ugovora (od čega 200 za pašarenje) čime će se aktivirati dodatnih 5.600 ha. No to u konačnici neće biti sve jer se u 11. pozivu planira aktivirati još 11.226 ha čime će se brojka približiti cifri od gotovo 40 tisuća ha u zakupu, samo na području UŠP Split.

Ono što je najvažnije, za sve navedene površine vlada golem interes. Nakon 11. poziva, brojka će se sigurno približiti, ako ne i premašiti ukupnu brojku od 1.000 ugovora što u konačnici znači kako će više stanovništva ostati u ruralnim krajevima.

Kamešnica je oduvijek bila stočarski kraj

Tim povodom, razgovarali smo s Joškom Ćaletom, umirovljenim narednikom 1. pješačke i oklopne bojne 4. GBR koji je sa desetak svojih suboraca osnovao Braniteljsku zadrugu Planina gdje djeluje kao predsjednik zadruge. Riječ je o zadruzi koja ukupno posjeduje 1438,05 ha neto površina pašnjaka od kojih je u zakup od države preko Hrvatskih šuma uzela preko 2000 ha bruto čime spada među najveće subjekte u pogledu korištenja zakupa pašnjaka u državnom vlasništvu, ali i korištenja državnih potpora. Ćaletu smo posjetili na farmi BZ Planina koja se nalazi na planini Kamešnici, nedaleko od mjesta Voštane, tik uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.

"Gledaj, na ovome području nikada nije bilo požara. Požar neće gdje se pašnjaci održavaju, a ovo ti je čisto stočarski kraj oduvijek bio. Nekada je područjem oko Voštana hodalo 4.000 grla stoke krupnog zuba i oko 10.000 grla stoke sitnog zuba. Gore iznad farme su nekada bile tzv. Turske lokve gdje su mještani napajali stoku", pokazuje nam pa dodaje kako je depopulacija zahvatila cijelo područje.

"Kada sam ja išao u školu, bilo je u Voštanama 70-ak učenika, a ta škola je škola već godinama zatvorena", napominje naš sugovornik koji smatra da se oživljavanjem stočarstva ovaj kraj može demografski spasiti.

"Prirodni potencijali za stočarstvo su ogromni jer je riječ o visokokvalitetnim pašnjacima na 1000-1100 metara nm.v. Ispitivanja su dokazala kako je ovi pašnjaci spadaju među najkvalitetnije na Balkanu. Takav silan potencijal se ne smije zanemariti. O razvoju stočarstva ovisi i brojnost populacije u ovim krajevima", tvrdi Ćaleta.

Braniteljsku zadrugu Planina čine Ćaleta i još desetak suboraca koji su svaki pojedinačno još 1999. godine otvorili vlastite OPG-ove. Godine 2004. Republika Hrvatska počinje financirati braniteljske zadruge, stoga su se nekadašnji suborci ujedinili i u poslu te su 2007. godine osnovali BZ Planina te su uz poticajna sredstva Ministarstva branitelja i uz golema vlastita ulaganja, komercijalne i županijske kredite pokrenuli vlastitu proizvodnju. U početnom razdoblju od 9 godina digli su ukupno 11 kredita. Nije bilo lako, priznaje i sam Ćaleta, no bili su uporni. 

25 obitelji živi od projekta BZ Planina

Kada su 2009. godine započeli pregovori o ulasku Hrvatske u EU, članovi BZ Planina počeli su se zanimati kako funkcionira poljoprivreda u EU. Obilazili su talijanske i francuske farme te skupljali informacije o tome kakav bi oblik stočarstva bio najpovoljniji na krškim područjima, uzimajući u obzir sve segmente tržišta te se malo po malo pripremali za ulazak Hrvatske u EU. Nakon ulaska su bili spremni te su krenuli u zakup pašnjačkih površina i na osnovu tih zakupa, u korištenje mjera uz EU fondova u čemu su za sada vrlo uspješni.

"Trenutno gospodarimo sa stočnim fondom od 550 goveda i 400 koza, a svu proizvodnju smo usmjerili prema proizvodnji mesa. Uz 3 farme goveda i 1 farmu koza, imamo i farmu za tov junadi te farmu svinja. U Splitu smo otvorili mesnicu preko koje plasiramo naše proizvode na tržište. Junetine na godišnjoj razini proizvedemo 28 tona, govedine 10 tona, teletine 30 tona, jaretine 7,5 tona a svinjetine s čijom smo proizvodnjom tek počeli između 3 i 4 tone", otkriva. 

Teško bez EU potpore 

Priznaje kako bez EU potpora sve ovo ne bi bilo moguće, ali isto tako ističe kako je slična situacija u cijeloj Europi te da su iste potpore dio zajedničke europske poljoprivredne politike.

"Bit cijele priče je da se isti poticaju daju u cijeloj Europskoj uniji, kako meni, tako i Francuzu, Talijanu, Poljaku… Svi poticaji se daju po hektaru pašnjačke površine i sve to ima svoj razlog. Bez obzira što su potpore naoko visoke, mi poslujemo na granici održivosti. Kada je loše vrijeme, stoka ne može na ispašu, stoga se ranije mora pripremiti silaža i žitarice. Jedan takav loš dan košta oko 2.000 eura", napominje. 

Na pitanje koliko im znače mogućnosti korištenje državnih površina u svrhu pašarenja odgovara kako im cijeli sustav ovisi upravo o tome. "Bez državnih pašnjaka i potpora EU nije moguće slijediti ovaj sustav", navodi dodajući da su na krškim područjima, pašnjaci uvelike vlasništvo RH i jedini način da se pokrene cijela poljoprivreda ovoga kraja jest uzimati te površine u zakup. "Stoga je ovaj način gdje mi stočari preko Hrvatskih šuma uzimamo površine za pašarenje dobar i treba ga i dalje poticati. Jasno mi je da se ne smije dirati šuma i da se treba poštovati zakon. Sada već postoje znatne površine koje su HŠ ponudile putem javnih poziva, a ako sam dobro informiran, do kraja godine će biti još javnih poziva. Smatram da je to dobro i za nas i za Hrvatske šume", govori Ćaleta.

Na raspolaganje je stavljeno čak 21.775 ha površina pogodnih za pašarenje

Ono što i sam ističe, plan im je da u roku od tri godine dosegnu fond od 1000 grla. "Dobro smo organizirani i svatko u zadruzi zna svoj dio posla", naglašava dodajući da pored njih deset koji su osnovali zadrugu i koji po Zakonu o hrvatskim braniteljima mogu obnašati djelatnosti kroz braniteljske zadruge, imaju još i 21 zaposlenika. Može se, kaže, reći kako 25 obitelji živi od ovoga projekta i zbog njega su ostali na svojemu ognjištu.

"Da je slučajno ispalo drugačije, sigurno bi polovica već bila preko granice. Na području gdje je stočarstvo od pamtivijeka bilo temeljna djelatnost, ovakvi projekti predstavljaju jedini način da se stanovništvo zadrži", zaključuje Ćaleta.


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Pašnjaci Joško Ćaleta Oživljavanje stočarstva Braniteljska zadruga


Autor

Goran Vincenc

Više [+]

Glavni urednik časopisa "Hrvatske šume".


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/