Pretraga tekstova
U konkurenciji jakih francuza, talijana i švicaraca opet se nametnuo proizvođač iz malenoga kolana
Sirana “Gligora“ iz malenoga Kolana na otoku Pagu Hrvatsku je uvela u elitno društvo svjetske sirarske kreme. Upravo je stigla vijest o tome da je njezin sir žigljen na najprestižnijem svjetskom natjecanju “World Cheese Awards 2011.“ u Birminghamu u Engleskoj osvojio medalju Supergold te ušao u odabir 50 najboljih sireva svijeta.
Na toj svjetskoj top-listi uglavnom su sirevi iz Francuske, Italije, Španjolske, Švicarske, a o kakvom društvu je riječ dovoljno govore podaci da se uz bok žigljenu nalaze kultni mozzarella di bufalo, grana padano, ementaler premier cru, roquefort... Na natjecanju je bilo više od 2600 sireva iz cijeloga svijeta, koje je ocjenjivalo 200 sudaca stručnjaka iz raznih zemalja.
Ponos zbog ‘prvorođenca’ Ova vrhunska svjetska nagrada dolazi kao nastavak izvanrednog proboja u svijet “Gligorinih” sireva koji je počeo lani, kada su otac i sin, Ivan i Šime Gligora, za svoje sireve na istom svjetskom šampionatu osvojili “sve živo“ - čak četiri medalje Supergold za ovčji paški sir.
K tome, za njega su dobili i poseban trofej za najbolji novi proizvod na svjetskom tržištu. Ipak, zbog ovogodišnjeg engleskog superzlata siru žigljen, Ivan Gligora je posebno ponosan.
- To je, naime, moj prvi sir, prvi koji sam napravio kad sam prije 16 godina otvorio svoju malu siranu u Kolanu. Tek sam počinjao, ljudi još nisu imali povjerenja u mene i mogao sam otkupiti tek malo paškog ovčjeg mlijeka, pa sam uz to kupovao i kravlje mlijeko iz Ravnih kotara. Od te mješavine ovčjeg i kravljeg mlijeka mojom posebnom tehnologijom nastao je žigljen.
Taj sir je rođen u mojoj sirani, i to prije našeg paškog sira, on je pravo moje autorsko djelo, ja sam mu i ime dao, po toponimu koji označava sjeverne padine Paga.
To je golet s oskudnim travama, okrenuta velebitskim burama. Tu su velike površine, čista paša i ovce su tamo bijele čiste vune, gotovo stopljene s kamenom. Zato sam posebno ponosan na ovu nagradu - nije krio uzbuđenje Ivan Gligora.
Autor: MERI ŠILOVIĆ
Povezana stočna vrsta
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.