• Ovčarstvo
  • 13.07.2010.

Paška ovca zlata je vrijedna

Sve je spremno za proces zaštite paške ovce i paškog sira kao izvornog hrvatskog proizvoda s kojim se može na europska i svjetska tržišta

  • 2.375
  • 117
  • 0

Prošli tjedan na otoku Pagu su održani deseti Dani paške ovce i sira, manifestacija koja je od izložbe prerasla u trodnevno događanje s nizom stručnih i popularnih sadržaja u Pagu, Kolanu i Novalji. Kako je najavio gradonačelnik Novalje Ivan Dabo, dogodine slijedi podizanje ove manifestacije na još višu razinu kad se planira Festival paške ovce i sira. Na završnoj večeri u Novalji, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Josip Kraljičković iznio je podatke o gospodarskoj vrijednosti ovčarstva na Pagu i istaknuo da se na Pagu godišnje proizvede dvjesto dvadeset tona sira, vrijednog više od četiri milijuna eura. Svakako je važno spomenuti i izlaganje ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije, mr. sc. Zdravka Baraća koji je kazao da je danas sve spremno za proces zaštite paške ovce i paškog sira kao izvornog hrvatskog proizvoda s kojim se može na europska i svjetska tržišta. O procesu istraživanja i osobitostima paške ovčarske proizvodnje više smo saznali od prof. dr. sc. Bore Mioča s Zavoda za specijalno stočarstvo, Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji nam je potvrdio da su znastvenici o paškom siru i janjetini rekli svoje i na neki način dali karte u ruke, odnosno činjenice i argumente. Dalje je na lokalnim zajednicama, udrugama, općinama, gradovima koji trebaju dati inicijativu i biti nositelji.

Važnost kazeinskih čestica

- Hrvatska izvorna ovca smatrala se manje vrijednom i nazivali su je primitivnom, a ona je zapravo blago, ona je zlata vrijedna. Što će nama merino koje ima svuda u svijetu, zapitao se prof. Mioč koji je i osobno sudjelovao u znanstvenom istraživanju i preobrazbi nekadašnjih mišljenja u današnje puno prepoznavanje domaće pasmine.

- Prvo što je trebalo učiniti, bilo je utvrditi vanjštinu. Kakve je vanjštine svaka naša pasmina. Krenuli smo prvo, kao i uvijek, od otoka Paga kao sinonima hrvatskog ovčarstva i odatle smo počeli sa znanstvenim aktivnostima, standardizacijom ovce i ove pasmine. Nakon što smo vidjeli kakve je vanjštine mjerili smo je, uzimali uzorke krvi za genetske analize, kaže dr. Mioč što je bilo od posebne važnosti, budući se tim postupkom došlo do novih saznanja.

- Donedavno se pašku ovcu nazivalo pramenkom, a pramenka jednako je primitivna ovca. No mi smo utvrdili da je paška ovca ustvari križanac između stare autohtone otočne ovce i merina uvezenog iz inozemstva. Točno se vidjelo gdje je ona pozicionirana i ona je daleko od pramenke i daleko od merina, ističe Boro Mioč.

Tako je paška ovca poput većine pasmina proizvod određenog križanja, kome je nadalje uslijedio uzgoj u geografski izoliranom prostoru, u čistoj krvi.

- I tako je paška ovca nastala kao jedinstvena pasmina. Prvo smo je morali definirati i priznati kao pasminu, a nakon toga ići dalje, jer preduvjet za zaštitu svega je pasmina. Nakon toga smo išli prvo sa sirom, ispitivali sirovinu, a to je mlijeko od kojeg se proizvodi, pratili smo tehnologiju proizvodnje toga sira i sad je u postupku zaštita izvornosti sira, otkriva prof. Mioč, kao i još neke malo poznate činjenice o mlijeku paške ovce.

- Specifičnost ovome siru daje kvaliteta mlijeka koje je posebno ne samo po količini mliječne masti i bjelančevine nego i te kazeinske čestice koje su jako važne za kvalitetu sira. Paška ovca ima specifičnu veličinu tih kazeinskih čestica. Ovčje mlijeko, naime, kao i kravlje, spada u skupinu kazeinskih mlijeka i kao takvo je zahvalno u proizvodnji sira. Na kvalitetu sira ne utječe samo količina kazeina, nego i količina te čestice, njena veličina. I ona nije povezana s hranidbom, nego s genotipom, tako da kad bismo uvezli na otok Pag neku drugu pasminu koja bi davala više mlijeka, taj sir ne bi imao ovu kvalitetu, kaže Boro Mioč.

Prepoznati hrvatsku pasminu

- Prije četiri godine smo počeli s projektom 'Mesne odlike hrvatskih izvornih pasmina ovaca' i opet smo počeli s otokom Pagom. Bili smo tu nazočni na klanju janjadi, u veljači i u siječnju i bili nazočni pri klanju sto dvanaest grla janjadi, mjerili klaoničke pokazatelje, primjerice, udio crijeva, zatim smo mjerili sam trup, što je važno iz razloga što je trup tog paškog janjeta drugačiji od onoga proizvedenog negdje drugdje u Hrvatskoj, a što je nama još važnije i što nam je bila dugoročna nakana, je vidjeti kakav je taj trup u odnosu na trupove uvezene janjadi. U Hrvatsku se godišnje uveze pedeset posto janjadi, koji se plasiraju pod različitim etiketama, upozorio je prof. dr. Mioč koji ističe da je njegov krajnji cilj s ovim projektom, uvesti reda na hrvatsko tržište.

- Nama nije nakana zabraniti uvoz janjetine, pogotovo ako nemamo dovoljnu proizvodnju. Naša nakana je upozoriti potrošača da on zna razlikovati hrvatsko, dalmatinsko, paško, cresko, rapsko od nekog uvezenog rumunjskog, ukrajinskog, makedonskog janjeta. Pa neka se potrošač odluči, rekao nam je Boro Mioč te zaključio: Mi onu državu koja je bila prije nismo smatrali našom pa ne zamjeramo onima koji nisu cijenili tu našu ovcu. Sad kad imamo svoju državu, vrijeme je da počnemo cijeniti tu svoju ovcu. Svaka ima svoju vrijednost.

Paška janjetina preko Rumunjske do Paga

- Kad sam kao student u studenom nakon diplomskog rada pozvao u čuveni zagrebački restoran "Pod mirnim krovom" - na janjetinu, onda sam, naravno, pitao čiju janjetinu jedemo? On je u studenom rekao da mi jedemo pašku janjetinu. I rekao sam tad konobaru da je nemoguće u studenom jesti pašku janjetinu. On me odveo u hladnjaču i vidio sam da je janje imalo štambilj Paške sirane. A kako? Došlo je iz Rumunjske na otok Pag, gdje je zaklano u Paškoj sirani i vraćeno u grad Zagreb kao paška janjetina.

Paška ovca preživljava na buri od 150 kilometara na sat - Kad govorimo o genotipu, vidimo da je ona križanac i genetski gledano nije toliko drugačija od drugih ovaca, ali ovcu čini i okoliš. S vremenom se ovca prilagođava tome okolišu. Ona stoljećima obitava na ovome kamenu. Kada bismo ovdje doveli romanovsku ili istočno frizijsku ovcu, upitno je koliko bi ona dana živjela, a kamoli koliko bi proizvodila. A paška ovca je srasla s ovim otokom, ona preživljava na buri od sto pedeset kilometara, jakoj kiši nošenoj burom, ali i na ljetnoj temperaturi do plus četrdeset, što nijedna druga pasmina ne bi.

Vrhunsko meso šarene koze

- Moja zadaća i misija nakon koje ću moći reći da sam učinio nešto za hrvatsko ovčarstvo i kozarstvo, bila je upravo sljedeće: kao prvo dati na važnosti svemu onome što je hrvatsko, i hrvatska pasmina ovaca i hrvatska pasmina koza. One su prepoznatljive bez obzira što su bile zanemarivane, a osobito je bila zanemarivana hrvatska šarena koza koja je bila jedina pasmina i vrsta koja je bila zakonom zabranjena. Želimo reći da je ona drugačija i pokrenuli smo projekt koji je pri kraju, a riječ je o istraživanju mesa. Meso je vrhunsko. U usporedbi s mesom drugih pasmina koje se uzgajaju kao alpina i sanska koje su najraširenije u svijetu, meso hrvatske koze je drugačije u smislu da je veći trup, mišićaviji i meso je sočnije. Ono ima više masti, ali ne previše, ima toliko unutarmišićne i međumišićne masnoće da to meso čini sočnim. Makar to netko ocijenio sebičnim, ali reći ću da jedemo najbolje meso. Hrvati se ne trebaju bojati jer u ekološkom smislu, kad pogledamo gdje obitavaju hrvatske ovce i koze - tamo gdje ljudska noga ne može kročiti, a kamoli neka industrija. Nema bolesti, nema kravljeg ludila, nema ptičje gripe, apsolutno smo sigurni da konzumiramo zdravo. I sad trebamo to i drugima pokazati. Nažalost, još nitko ne zove na hrvatsko more, na hrvatsku janjetinu i jaretinu.

Autor: Ivan Stagličić


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Pročitaj više »

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Stočarstvo Ovčarstvo Pag Izvorni proizvodi Projekt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi