Osam godina bave se eko uzgojem ovaca, skuplje je no kvalitetnije

U Hrvatskoj se sve veći broj poljoprivrednika odlučuje za ekološku proizvodnju. Ove godine, u odnosu na prošlu bilježimo povećanje broja eko uzgajivača za više od 20%. Točnije, više od 800 poljoprivrednika u posljednjih godinu dana odlučilo se za prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju. Konvencionalnim uzgojem ovaca obitelj Nekić iz Mokreša bavi se 17 godina, a ekološkim od 2009. godine.

"U konvencionalnom uzgoju ovcu možete hraniti sa svom hranom koja vam je dostupna i koja je tretirana različitim sredstvima, dok kod uzgoja ekoloških ovaca morate paziti kakvu ćete im hranu dati. Ta hrana je 30% skuplja zbog same obrade, jer tla na kojima raste ne smiju biti zagađena pesticidima", ističe Anita Nekić.

Više od 100 grla na 50 hektara pašnjaka

Ekološki uzgoj je skuplji, ali prema riječima naše sugovornice, cijena janjetine je jednaka kao ona u konvencionalnom uzgoju. U Mokrešu više od 100 grla obitava na pašnjacima površine 50 hektara. Na početku je ova obitelj htjela uzgajati čistokrvne ovce, ali savjetujući se sa stručnjacima od toga je odustala.

"Čistokrvna grla su puno osjetljivija i puno češće obolijevaju tako da smo ih mi križali. Svake druge ili treće godine smo ubacivali nove pasmine stoga smo dobili otpornost i odličnu kvalitetu mesa", rekao je Milan Nekić.

Prema ekološkom pravilniku Hrvatske poljoprivredne agencije, najveći dopušteni broj ovaca po hektaru je 13. U stručnoj kontroli pregledava se jesu li uvjeti u skladu s prijavljenim. Na gospodarstvu se mora voditi evidencija o životinjama koja u svakom trenutku mora biti dostupna kontrolnom tijelu.

"Da bi bili ekološki proizvođači, moramo se upisati u ekološku stanicu. Oni dva puta godišnje obavljaju nadzor. Mislim da bi više ljudi trebalo ići k ekološkoj poljoprivredi, tako da očuvamo našu prirodu", smatra Anita.

Povezati Slavoniju i obalu s eko poljoprivredom

Evidencija o životinjama sadržava detaljan opis sustava upravljanja stadom uključujući podatke o podrijetlu i datumu dolaska, trajanju prijelaznog razdoblja, identifikacijskoj oznaci te veterinarskoj ispravi životinja koje dolaze na gospodarstvo.

Isto tako, potrebno je voditi zapise o dobi i broju grla, težini u slučaju klanja životinje, vrsti hrane, udjelima različitih sastojaka u ishrani, trajanju pristupa prostorima za slobodno kretanje kao i trajanju sezonskog preseljenja ako postoje ograničenja.

Prema riječima naših sugovornika, komentari o kvaliteti eko janjećeg mesa samo su pozitivni. Priučeni isključivo dobrim iskustvima, smatraju da bi se mnogo više proizvođača u Hrvatskoj trebalo okrenuti ekološkoj proizvodnji.

"Povezati Slavoniju i obalu s ekološkom poljoprivredom, bila bi udarna stvar za Hrvatsku i preporod za hrvatsko selo", rekao je za kraj Milan Nekić.

Foto: screenshot/youtube.com