Organizirani uzgoj svinja za istarske pršute

Nedostatak svinja za potrebe pršutarske proizvodnje već se dulje vrijeme ističe kao glavna prepreka za uspjeh plasmana istarskog pršuta kao autohtonog proizvoda zaštićenog oznakom izvornosti, posebno kad se radi o povećanju proizvedenih količina. S ciljem rješavanja problema nedostatka svinja uzgojenih u Istri, pokrenuta je inicijativa kako bi se uspostavio ekonomičan uzgoj svinja za potrebe proizvodnje istarskog pršuta i drugih autohtonih proizvoda od svinjskog mesa. Nedavno održani sastanak predstavnika županijskog Odjela za poljoprivredu, Hrvatske poljoprivredne agencije, Udruge proizvođača istarskog pršuta, proizvođača kobasica, klaoničara i uzgajivača svinja s područja Istre potaknuo je istarske uzgajivače svinja da u narednih dvadesetak dana isporuče četrdeset teških svinja istarskim pršutarima.

U Istri se nekad u sušarama, od butova dovezenih iz Slavonije i Vojvodine, za potrebe turizma proizvodilo 30.000 komada pršuta godišnje. U klaonici Produkt-komerc u Pazinu, kako je i najavljeno, počelo je klanje svinja namjenski uzgojenih za proizvodnju istarskih pršuta. Riječ je o početnoj, eksperimentalnoj seriji, no budu li pršutari zadovoljni kvalitetom sirovine za pršute i druge proizvode, za sljedeću zimu dogovorit će se znatno veće količine. Tovljenici s farme u Čepiću su pasmine landras, hranjeni su na tradicijski način po odredbama specifikacije o zaštiti istarskih pršuta i većina ih je teža od 200 kilograma.

S obzirom na prilično komplicirane propise o prometu životinjama, pršutari su neposredno od uzgajivača kupili svinje i oni plaćaju klaonici uslugu klanja i osnovne obrade te preuzimaju cijelu svinju, odnosno klaonički pripremljene svinjske polovice. Svinje će ravnomjerno podijeliti pršutane Dujmović iz Kringe, Milohanić iz Tinjana, Pisinium iz Pazina, Buršić iz Vodnjana i Jelenić iz Svetog Petra u Šumi. Istarski pršutari i uzgajivači svinja su zasigurno dobar primjer kako proizvodnju pršuta uzdignuti na viši nivo.