• Proizvodnja kokošjih jaja
  • 16.11.2014. 18:25

OPG Pivac - uzgoj koka nesilica po standardima EU

Uslijed zahtjeva EU-a od 1. srpnja 2013. proizvođači kokošjih jaja više nisu smjeli useljavati koke nesilice u klasične kaveze svojih peradarnika, nego u nove standardizirane luksuzne kaveze za intimu.

  • 6.685
  • 381
  • 0

Uslijed zahtjeva Europske unije od 1. srpnja 2013. godine proizvođači kokošjih jaja više nisu smjeli useljavati koke nesilice u klasične kaveze svojih peradarnika, nego su morali investirati u nove standardizirane luksuzne kaveze za intimu, kako bi mogli nastaviti proizvodnju jaja i poslovati u sastavu OPG-a.

Taj je zahtjevan projekt samo OPG Pivac u Potravlju stajao dodatnih 60.000 eura, što je itekako mnogo za malog peradara Stipu Majića, posebice u doba teške krize.

Dakle, krajnji rok je bio 1. srpnja ove godine do kada su se svi peradari u našoj zemlji, oni koji su imali mogućnosti za to, morali prilagoditi novim zahtjevima i standardima koje je pred njih postavila Europska unija.

Koke nesilice u kavezima prilagođenih klasičnih peradarnika po EU standardu

Naime, dok su naši veliki farmeri peradarnika odnosno proizvođači kokošjih jaja donekle, pak, mogli odgovoriti neočekivanim i prilično oštrim mjerama, gotovo ultimativnim i neodgodivim, zato što su na raspolaganju najvjerojatnije imali više kreditnih linija i novčanih potpora, u takvoj poziciji je najteže bilo malim peradarima zato što nisu imali gotovo nikakve mogućnosti za tolike investicije, te nisu financijski bili sposobni.

Uslijed oštrih propisa EU, Hrvatska bi

uskoro mogla ostati bez kokošjih jaja

Zato su nažalost, mnogi od njih, prema neslužbenim informacijama, morali odustati od uzgoja koka nesilica i proizvodnje kokošjih jaja, te prekinuti tradiciju. Veličina nove investicije za preinake samo jedne manje peradarske farme s luksuznim kokošjim kavezima za intimu iznosi oko 60.000 eura, što svakom od njih predstavlja golem novac. Neki od njih su izračunali kako im je gotovo jednako skup i prelazak na bio-uzgoj pitajući se tko će kupiti eko-jaja kada za svako treba izdvojiti tri kune. Tako razmišlja i mali poduzetnik odnosno vlasnik OPG-a Pivac iz Potravlja u dalmatinskom zaobalju, odnosno u ruralnom prostoru Splitsko-dalmatinske županije.

"Uzgojem koka nesilica bavim se intenzivno od 1996., odnosno oko osamnaest godina. Kapacitet moje peradarske farme je 4.000 koka nesilica i to mi stvara problem zato što spadam u male proizvođače kokošjih jaja. Ni sam ne znam kome bih se obratio za potporu i kako bih mogao riješiti taj problem, jer želim nastaviti proizvodnju jaja. Radi toga sam se interesirao i u HACCP-sustavu, ali eventualnim podizanjem kredita, koji vjerojatno i ne bih morao vraćati, ne bih htio dovesti obitelj u bezizlaznu situaciju.

Tako mi je nastao novi problem koji ne mogu sam riješiti iako sam izdržao puno teških situacija u proteklih gotovo 18 godina oko uzgoja koka nesilica, proizvodnje i prodaje jaja. U tom sam razdoblju čak 6 puta uspio premostiti i bolest jata, bez ičije pomoći. Jer, mi mali peradari, poljoprivredni proizvođači koji proizvodimo i poslujemo u gospodarski nerazvijenim područjima od posebne državne skrbi, očito nismo nikome zanimljivi. Problem je i u tome što nismo osposobljeni pratiti zakone, propise, mjere i naputke Europske unije", iskreno će Stipe Majić.

Nova oprema i kokošji kavezi u peradarniku vlasnika OPG Pivac stajalo 60.000 eura

Izračunao je kako ukupni trošak njegove nove investicije na prilagodbi male peradarske farme, odnosno za kupnju opreme i novih luksuznih kokošjih kaveza, iznosi oko 60.000 eura što je, s obzirom na veličinu objekta, itekako zahtjevna investicija.

Peradarska farma OPG Pivac u Potravlju

Imajući u vidu da se bavi specifičnim poslom, odnosno uzgojem koka nesilica i proizvodnjom kokošjih jaja na ruralnom području od posebne državne skrbi, podsjeća na činjenicu kako je financijsku potporu potražio od različitih institucija, gotovo na svim mogućim razinama, ali je sve bilo bezuspješno. Tvrdi kako se obratio i nekim resornih ministarstvima za potporu, ali mu neki nisu ni i odgovorili na dopise. Doduše, iz Ministarstva poljoprivrede su ga usmjerili na IPARD program, makar im je dobro poznato, dodaje Majić, kako se za ta sredstva mogu natjecati samo vlasnici peradarnika koji imaju više od 10.000 koka nesilica, što je prema njima granica isplativosti poslovanja farme.

"Primjerice, u Općini Hrvace su se čudili mom zahtjevu za pomoć tvrdeći kako nemaju predviđena sredstva za financijsku potporu malim uzgajivačima peradi, dok sam iz Ministarstva branitelja, budući da sam bio branitelj, poručili kako nemaju novca za tu namjenu. Iako mi je poznato da njihova dužnost nije pomagati OPG-ove, doista mi nije jasno kako svi mogu odvajati tolika sredstva primjerice za reprezentaciju, a ne mogu dati potporu malim proizvođačima koji, između ostalog, odvajaju sredstva za punjenje proračuna na lokalnoj i državnoj razini.

Kao da ne žele shvatiti kako bi potpora takve vrste omogućila opstanak i zadržala vitalnu obitelj u kraju iz kojeg stalno iseljava većina radno-aktivnog stanovništva. No, mene doista me muči pitanje kako trajno riješiti taj problem, tim više što moje jato koka nesilica treba pomladiti. A tu je, ustvari, pitanje egzistencije moje obitelji ako se ne riješi navedeni problem, kao i potrage za novim poslom", jada se Stipe Majić.

Cijena kokošjih jaja iz bio uzgoja tri kune po komadu, kupci se više okreću jeftinijima

Naglašava kako mu neizvjesnost dodatno ugrožava i tržišnu poziciju jer i on, kao mali uzgajatelj koka nesilica i proizvođač jaja, ne može trpjeti duge odgode plaćanja, a svojim proizvodima nije u stanju opskrbiti ni supermarkete.

Koke nesilice u peradarniku po EU standardu

Veli kako ne može pratiti ni cijene na tržištu jaja, koje se stalno mijenjaju i padaju. Ističe kako su njegov proizvod prepoznali mali pekari i ugostitelji koji traže kvalitetna svježa domaća kokošja jaja.

Također tvrdi kako je jedini izlaz iz novonastale situacije opredijeliti se na skupi bio-uzgoj kokošjih jaja, ali se Majiću ujedno nameće i drugo pitanje – jesu li hrvatski građani, potrošači platežno moćni kupovati jaje za tri kune po komadu? Zaključuje kako ni on, poput svih malih peradara, u postojećoj situaciji za to još nije sposoban i zato što je na hrvatskom tržištu uvelike izražen trend kupovanja jeftinih proizvoda.

Kaže kako mali peradari na sinjskom, splitskom i širem području nemaju takvih kupaca koji bi kupovali kokošja jaja iz njihovih peradarnika po cijeni od tri kune. Opetuje kako je zahtjevna investicija na prilagođavanju klasičnog peradarnika i za bio-uzgoju, koja nije jeftinija od kupnje novih luksuznih kaveza za koke nesilice. Stoga ni Majiću niti inim peradarima nije nimalo lako. A jedan od njih je izjavio kako je morao smanjiti proizvodnju čak za 50.000 kokošjih jaja.

Na području Hrvatske godišnje se proizvede oko 750 milijuna kokošjih jaja

Podsjeća i na činjenicu kako kokošja jaja spadaju tek u šest ili sedam poljoprivrednih prehrambenih artikala koja Hrvatska proizvodi u dostatnim količinama za svoje potrebe. Ujedno doznajemo kako se tijekom godine u peradarskim farmama i seoskim kokošinjcima na području Hrvatske proizvede oko 750 milijuna kokošjih jaja ili 175 jaja po stanovniku.

Koke nesilice u kavezima prema EU standardu

Tako je naša zemlja, ocjenjuje Majić, u potrošnji tih jaja po stanovniku gotovo u donjoj skupini EU-a te da predstavljaju sirotinjsko meso. No, stručnjaci ističu kako ni jedan drugi proizvod ne može biti bolja zamjena od jaja, te da su ona od rijetkih poljoprivrednih proizvoda koje Hrvatska ima u dostatnim količinama za vlastite potrebe.

Upućeni komentiraju kako kokošje luksuzne kaveze, prema EU standardima, sebi ne može priuštiti većina hrvatskih farmera peradarnika uslijed nestašice novca. No, unatoč tome čini se kako se dio velikih i malih proizvođača kokošjih jaja ipak prilagodio novim standardima, vjerojatno i uz potporu sredstava iz EU fonda. Međutim, vlasnik OPG Pivac, Stipe Majić, čiji je peradarnik kapaciteta 4.000 koka nesilica, napominje kako proizvodi tek oko 50 % predviđenih jaja.

Naime, iako Hrvatska ima dostatno kokošjih jaja za potrebe svojih građana, bar tako procjenjuju peradari, čini se kako ipak postoji bojazan da će ta proizvodnja biti bačena na koljena uslijed strogih zakonskih propisa i oštrih mjera EU, odnosno njezinih zahtjevnih standarda u peradarstvu. Mnogi kažu kako luksuzne kaveze za koke nesilice umjesto klasičnih peradarnika, većina naših farmera-peradara u toj poljoprivrednoj djelatnosti sebi ne može priuštiti, u čijem peradarniku svaka koka nesilica sada ipak ima dvostruko više prostora nego, primjerice, do 1. srpnja 2013. dok Hrvatska nije postala članicom EU-a. Majić se žali i na nemogućnost plasmana i prodaje kokošjih jaja u velikim trgovačkim lancima, kao i na bitno smanjenje malih kupaca.

Hoće li proizvodnja jaja u Hrvatskoj biti bačena na koljena uslijed oštrih mjera EU?

"Ne znam kako ću to ostvariti i ostati na tržištu kada sam nažalost ostao samo na 2.000 koka nesilica i dnevnu proizvodnju 1.500 jaja. Doduše, te količine jaja uspijevam plasirati na tržištu, bez velikih problema zato što imam sigurne kupce, one koji su od samog početka kupovali jaja od mojih nesilica, a to su dvije pekare i nekoliko dućana.

Koke nesilice iz eko uzgoja

Prije sam ih imao neusporedivo više, ali su u međuvremenu zatvorene, što je posljedica iznimno loše platežne moći potrošača. Sad tih malih dućana nema, ali ne bih mogao ni prodati onoliko jaja kao prije. Svojim proizvodom nikako ne mogu ući u veliki trgovački lanac zato što njihovi vlasnici, trgovci, traže veliki rabat, veliku količinu robe i nisku cijenu koja je – vjerovali ili ne – ispod proizvodne cijene jaja.

Zato mali proizvođač hrane, poput mene, mora propasti i staviti ključ u bravu svoje farme, jer mu se proizvod plaća jeftinije uslijed malog broja jaja. I stočna hrana je prilično skupa, jer iste nema na području Dalmacije. Doprema se iz unutrašnjosti zemlje gdje je također dosta skupa, baš kao i dodaci vezani za male peradarske farme, odnosno male peradare. Ja sada imam malu peradarsku farmu, a što se tiče veterinarske službe, te još nekih segmenata, podataka, spadam u velike farmere, poput onih koji imaju više od 100.000 koka nesilica. Naplatu većinom kompenziram, jer mali proizvođači imaju rok plaćanja od 30 do 60 dana, prema dogovoru s otkupljivačem", doznajemo od gospodina Stipe Majića.

Što se pak tiče inovacija u sklopu prilagođenog programa za uzgoj koka nesilica i proizvodnje jaja, Majić ističe kako spomenuti projekt iziskuje velik novac, dakako i rad, jer primjerice cijena samo jednog novog luksuznog kaveza u prilagođenom peradarniku košta između 15 i 20 eura. Upoznaje nas kako sličnih luksuznih kaveza nije bilo u Hrvatskoj do 1. srpnja 2013. godine, nego su se morali kupiti u inozemstvu te ih uvesti u domovinu.

I on je iz Njemačke dopremio odgovarajuću opremu koju je ugradio u svoju peradarsku farmu, no Stipe Majić u šali kaže kako je u taj hotel sa šest zvjezdica uselio koke nesilice. Pretpostavlja kako je mnogim peradarima sada poznato da i koke nesilice imaju intimno mjesto: štange za sjedenje, kupke za manikuru, pedukuru, čišćenje kljuna.

Kokama nesilicama u novim kavezima kao u "hotelu sa šest zvjezdica"?!

"Mnogi OPG-ovi u peradarstvu koke nesilice sada ipak drže samo u luksuznom kavezu, što ih košta puno novaca. Nas malih peradara danas u Hrvatskoj nema više od 120, kojima je država ipak mogla izaći ususret kako bismo se bezbolnije, lakše prilagodili EU standardima.

Koke nesilice i kokošja jaja

Nažalost, nas nitko ni za što nije ni pitao, nego je takva odluka donesena bez našega sudjelovanja, razgovora, zajedničkog dogovora. Inače, ja sam još 1. srpnja 2013. godine dao zahtjev za legalizaciju svoje peradarske farme u Potravlju, ali ni država svojom potporom u tom EU programu nije uskočila. Kao da je zaboravila na nas peradare iako nas ima posve malo u zemlji. Ali je Hrvatska u međuvremenu dopustila uvoz kokošjih jaja čak od 524 %, što nikako ne ulijeva sigurnost nama peradarima, a ni moj projekt mi ne ulijeva nadu da ću ikada moći vratiti uložena sredstva", skeptičan je Stipe Majić, objašnjavajući:

"Naime, riječ je o velikom novcu koji sam do sada uložio u obiteljsku peradarsku farmu, najprije u izgradnju i opremu prvotne klasične, zatim u prilagodbu i luksuzne kaveza kokama nesilicama. Radi se ipak o dugoročnoj investiciji, ali ni svoje znanje i iskustvo nažalost neću moći ni na koga prenijeti, što me najviše boli. Jer, moja su se tri sina već odredila za druga zanimanja izjavivši kako me ne žele slijediti u tom poljoprivrednim poslu i zato što svakodnevno gledaju moje muke, koliko patim i radim; koliko novca ulažem i u održavanje objekta. Razlog je tome i nelojalna konkurencija na tržištu i zaborav na nas male peradare, jer mi uvijek moramo izgurati na prvo mjesto što država apsolutno ne vidi, niti želi vidjeti naše OPG-ove, kao boljitak u ruralnom razvoju.

Problem je i u tome što država ne omogućava mladim obiteljima da steknu odgovarajuća iskustva u svojim OPG-ovima kako bi mogli lakše i uspješnije organizirati život na ognjištima svojih predaka; kako bi mogli bar egzistirati. Manje-više peradari su koliko ih znam, a znam ih sve hvala Bogu, uvelike zaduženi ili prezaduženi, ili pak kreditno nisu sposobni za taj posao uslijed hipoteka nad svojim farmama, obiteljskim kućama ili inim objektima, projektima. Čudno je što nas nitko nikada nije ni zapitao što nam sve treba i kako se mučimo s mnogim problemima, pa su svi prepušteni sami sebi", kategoričan je Stipe Majić.

Mnogi hrvatski peradari (pre)zaduženi i kreditno nisu sposobni uslijed hipoteka

Čim je završio poslove na prilagodbi svog klasičnog peradarnika, ugradivši u njegov interijer prikladnu opremu i luksuzne kaveze za koke nesilice prema EU-standardima, koju je kupio u Njemačkoj i dopremio u domovinu, Majićevu je peradarsku farmu u Potravlju posjetila mjerodavna inspekcija i stručno ju pregledala. Peradarnik OPG Pivac je prošao prilično zahtjevan test pa je tako pao težak kamen sa srca njegova vlasnika.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Pivac Stipe Majić Kavezi Kreditne linije Mali peradari Proizvodnja jaja Zahtjevi EU standardi Tardicija HACCP Koke nesilice Bolest jata Državna skrb Potpora Tržište jaja Jeftiniji proizvodi EU fond Propisi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi