OPG Antolović mlijeko ne predaje već do 300 l dnevno prerađuju u sir i vrhnje

Goran Antolović je imao posao tehnologa na farmi, a supruga je radila kao frizerka. Uvijek je u obitelji bilo krava. No, kako kaže Goran, jednostavno je došla odluka da više neće raditi za druge i da će nastaviti sami. Mama mu je oduvijek prodavala sir i mlijeko na tržnici, kazao je ovaj mladi poljoprivrednik iz sela Vukojevci kod Našica.

Tako su i odlučili nastaviti. Nikome ne prodaju mlijeko nego sve prerade u svježi sir i vrhnje te prodaju na tržnicama u Našicama, Orahovici i Donjem Miholjcu. Neke dane za štandom je Goran, a neke supruga Josipa ili baka Ljerka. Uz njih na imanju radi i Goranov otac Franjo i dvije kćerkice, Petra i Lucija kao podrška.

Prerađuju 250-300 litara mlijeka dnevno

"Počeli smo s 50 litara mlijeka, a 2014. smo godine OPG s oca prebacili na mene", priča Antolović pokazujući štalu s kravama u kojoj svaki dan dva puta muzu krave. Na pitanje zašto simentalska pasmina, istaknuo je da se pokazalo da je mlijeko simentalskih krava najbolje za proizvodnju svježeg sira i vrhnja. Počeo je s par loših krava, no danas sa simentalkama ima jako dobre rezultate.

"Imali smo nešto holsteina, ali nismo bili zadovoljni. Danas preradimo od 250 do 300 litara mlijeka dnevno, a u četiri dana prodaje na tržnicama prodamo od 300 do 400 kilograma sira i vrhnja. Nekada prodamo sve što donesemo, a bude kao i u svakom poslu da nešto i vratimo", ističe Goran.

Upravo ovih dana treba ići i u Zagreb kupiti još jedan veći sirarski kotao. Pokazuje nam s mamom i suprugom opremu koju su kupili uz pomoć sredstava Osječko-baranjske županije, tako da imaju potpuno opremljenu prostoriju za proizvodnju sira. Od Županije su, zahvaljujući mjeri za dobrobit životinja, za 3.900 kuna kupili i električnog pastira kako bi krave više vremena provodile izvan štale.

"Za preradu smo dobili maksimalni iznos od 40 tisuća kuna i za to im hvala", rekao je Goran. Jedna prostorija je za preradu, a jedna klimatizirana, tzv. hladna, za čuvanje mlijeka i sireva.

Obrađuju oko 15 hektara zemlje

Za mužnju imaju Milkline uređaj s tri muzne jedinice, ali najčešće koriste dvije i vakuum vod i mlijekovod. U trenutku naše posjete muzli su 13 krava, a u štali su još dvije junice i četiri teleta.

Supružnici Antolović ističu i da imaju dovoljno ratarskih površina za svoje potrebe, oko 15 hektara, ali često moraju nekome platiti da odradi ratarske poslove jer ne stignu od poslova na farmi. Više od 70 posto hrane proizvedu sami, a ostalo moraju nadokupiti; zob, pšenicu, kukuruz, lucernu, talijanski ljulj.

"Ovu jesen smo posijali dosta talijaskog ljulja jer se pokazao bolji budući da nam je zemlja kisela za lucernu. Što se tiče kukuruza, uvijek uzimam Pioneer Aquamax hibride, dok od zobi BC-ovu Martu, a ove godine sijali smo pšenicu Opsesija.

Proizvodili smo prije pet i šest godina silažu i nije nam se dobro pokazala tako da nam silokombajn stoji. Ljetni obrok bude zelena masa; lucerna, djetelinsko-travne smjese, livadna trava i koncentrat, a miješamo, odnosno šrotamo kukuruz, zob i drugo. Imamo silokombajn, balirku i stare traktore, njih tri pa kombiniramo, Rakovicu, Torpedo i mali Ferguson. Oranje uglavnom platimo, a često i baliranje. Među nama je problem i naći tko će ići tovariti bale slame, tako da nam ta balirka stoji već godinama. Cilj je kupiti rolo balirku jer se puno hrane troši, jednu rolo balu imamo za dan i pol hrane", rekao je Goran.

Ustaju svakoga dana u četiri sata ujutro, to treba napomenuti kako bi bilo jasno da je mliječno govedarstvo doista težak posao i da nema vremena za godišnje odmore. Inače, Goran je iskustvo, osim na obiteljskom imanju, stjecao radeći kao tehnolog na mliječnim farmama Krnjak i Krndija.