• OPG Kaloper
  • 08.03.2015. 11:55

Od trgovca do mljekara, sirara i eko peradara!

OPG Ivana Kalopera objedinjuje više projekata u proizvodnji zdrave hrane. U sklopu njegove stočne farme, planira se izgraditi mljekara, sirana i peradarnik za proizvodnju eko jaja! No, susreću se s problemom ekološke prirode.

  • 4.183
  • 370
  • 0

Stočara Ivana Kalopera iz Vojnića Sinjskog na području Grada Trilja, po struci mesar kobasičar, nedavno smo zatekli u njegovu kraju, u kršu Dalmatinske zagore gdje sa svojim psima čuva svoje stado od 350 ovaca i koza.

Zamolili smo ga da za portal Agroklub nešto više kaže o razvojnom projektu svog obiteljskog gospodarstva (OPG); inače korisnom i izazovnom za proizvodnju eko hrane koji je neobično značajan za ruralni razvoj i razvoj seoskog turizma ne samo za grad na Cetini.

No, riječ je o projektima privatne farme OPG Kaloper za koji ističe kako objedinjuju izgradnju štala za ovce i janjce, koze i jariće; izgradnju i opremu mljekare i sirane; peradarnika za uzgoj koka nesilica i proizvodnju eko jaja, sjenika za smještaj stočne hrane.

Gospodin Ivan naglašava kako se s obitelji odlučio na stočarstvo nakon trgovačke djelatnosti kojom se, kaže, bavio godinama, dok mu je brat Branko prepoznatljivi proizvođač badema čije su plantaže u istom ruralnom prostoru između modernih prometnica poput auto-ceste Zagreb-Dubrovnik i međudržavne ceste Hrvatska-BiH odnosno Split-Kamensko, nadomak Trilja na Cetini, alkarskog grada, Dugopolja

OPG Ivana Kalopera objedinjuje više projekata u proizvodnji zdrave hrane

Detalj Kaloperove stočne farme

"Bio sam trgovac te sam imao čak 19 prodavaonica koje su lopovi obijali te iz njih krali robu. Inače, ja sam po struci mesar kobasičar što itekako ima veze sa stočarstvom, s uzgojem ovaca i janjaca, koza i kozlića. Samo treba imati filng za to sve, prvenstveno voljeti stoku i posao koji obavljaš. Inače, nitko iz moje obitelji nije bio profesionalni stočar, zapravo u njoj se stočarstvo nije tradicionalno njegovalo. Za poljoprivrednu djelatnost sam se opredijelio iz ljubavi, nikako iz koristoljublja. Kada pogledate oko sebe, odmah ćete zaključiti kako naši ljudi u ovom ruralnom prostoru ne vole gotovo nikoga tko voli raditi.

Izgleda kako je mnogima najlakše čekati socijalu i ništa ne proizvoditi, ali ne znam dokad će to trajati? Eto, ja sam se nakon mesarskog i trgovačkog posla opredijelio na uzgoj ovaca i koza, te proizvodnju janjaca i kozlića, uzgoj koka nesilica i proizvodnju kokošjih eko jaja, pa kud puklo da puklo. Gotovo sam zaboravio na trgovačku djelatnost, pa i sve ono što su mi ukrali, otuđili. Problem je u tome što lopovi i danas kradu zahvaljujući neučinkovitosti odgovarajućih državnih institucija, a budu li i dalje takvi, lopovi će vjerojatno i više krasti te otuđivati državne (ne)kretnine", priča Ivan Kaloper ističući kako su mnogi janjci došli na svijet.

On je, međutim, u ime svog OPG-a upravo najavio i svoj novi također hvale vrijedan projekt o izgradnji mljekare i sirane, odnosno o proizvodnji kozjeg i ovčjeg mlijeka te proizvodnji sira. Kaže kako će tim projektom krenuti tijekom ove godine.

Ovce i janjci u farmi Ivana Kalopera

"Projekt je u završnoj pripremnoj fazi, a pokrenut ću ga uskoro, odnosno tijekom 2015. unatoč teškoćama na tržištu uslijed teške dugotrajne krize. Upravo pripremam i mliječna stočna grla, no i ujedno ću zadržati uzgoj janjaca i kozlića za koje nemam problema na tržištu, odnosno nemam poteškoća s plasmanom te moje robe. Stanovit problem još uvijek predstavlja neorganizirano, neuredno tržište kamo se doprema roba iz uvoza te se prodaje pod etiketom domaćih proizvoda. A to što je na tržištu Ruske Federacije zabranjena prodaja proizvoda i iz Hrvatske, to je gotovo jednako onom kada bi se Rusima prodavali proizvodi iz drugih zemalja, primjerice nečlanica Europske unije poput Turske, Srbije, BiH.

Što se pak tiče trenutačnog stanja u svezi američkih sankcija Rusiji i Putinovih protusankcija, a što se najviše negativno manifestira tijekom minule godine na proizvode u Hrvatskoj, dakle članici EU, to mi sami nikako ne možemo promijeniti, posebice ne kao mali privatni farmeri, odnosno OPG-ovi i proizvođači. No, kako objasniti odluku EU-a o zabrani klasičnih kaveza za koke nesilice u Hrvatskoj, a umjesto njih postaviti i urediti luksuzne kokošje kaveze poput hotela od šest zvjezdica, što je sve izazvalo dodatni trošak našim proizvođačima kokošjih jaja?", pita Ivan Kaloper, dodajući:

Razvojnim projektima zaokružiti proizvodnju eko hrane!

Proizvodnja mlijeka, jarića i kozlića

"Vidite, u nekim zemljama članicama Europske unije poput Španjolske ostavljeni su klasični kokošji kavezi. Iako nisam u toj branši, peradarstvu, to je po meni i mogućnost da se ljudi mogu baviti držanjem koka nesilica i u slobodnom izboru, primjerice imati jato od 300 koka i izvan kaveza, te proizvoditi eko jaja. I na taj ću se projekt uskoro odlučiti, jer je izazovan i koristan. Držim kako je time dana mogućnost i za male OPG-ove u Hrvatskoj. Tako osim navedenih projekata ja ću sigurno držati i jato od 300 koka nesilica te proizvoditi eko jaja jer za to imam odlične uvjete. Tako ću u sklopu svog OPG-a, opetujem, zaokružiti proizvodnju domaće zdrave odnosno eko hrane, izuzev svinjskog mesa, teletine, junetine i govedine. U sklopu svojih navedenih projekta zaposlit ću najmanje pet članova moje obitelji koji su zaposleni u OPG Kaloper."

Ivan vlasnicima zemljišta, šuma i pašnjaka u svom kraju, pa i šire, poručuje neka se sami odluče za poljoprivredu, kako im najbolje odgovara, i to, za onu kategoriju koja im je najprikladnija. Ujedno im sugerira da se uhvate i u koštac s problemima koje sobom nosi ta iznimno značajna gospodarska grana - u svezi proizvodnje, zaštite, berbe, eventualne prerade, tržišta i prodaje, tvrdeći kako je budućnost u toj djelatnosti.

Ima onih koji bi se na brzinu bogatili

Ivan Kaloper uživa u uzgoju janjaca

"Kada bi se svi okrenuli poljoprivredi, imali bi što raditi, ne bi bili bez posla. Samo bi država trebala organizirati otkup proizvoda i osigurati im plasman na tržištu, jer ovo što sada imamo, ne vodi ničemu dobrom. Tim više što se u Hrvatskoj proizvodi hrana vrhunske kvalitete bez obzira u kojoj kategoriji poljoprivrede, osobito proizvodnja zdrave hrane u Cetinskom kraju gdje još uvijek nije toliko onečišćen ruralni prostor. Oni koji bi se htjeli obogatiti proizvodeći samo tijekom jedne sezone, od toga nema ništa. Primjerice, ovu gospodarsku djelatnost kojom se ja bavim, baš kao i mnogi cetinski stočari, trebam raditi dugo potvrđujući se u njoj, dakako i imati tradiciju. Uz to, u stočarstvo treba i ulagati ne samo sredstava, nego i znanje, vještine. Nikada ne treba računati kako ta poljoprivredna djelatnost može toliko dati uslijed nedostatka odgovarajućih uvjeta.

Onda se nitko na početku neće razočarati niti će odmah odustati od poljoprivrede. Nije mi drago što se širi korov na bivšim oranicama u kraškim poljima dalmatinskog zaobalja, te što se šumsko raslinje sve više širi na dolce u brdskim predjelima, što su ih iskrčili preci sadašnjih potomaka u tom podneblju - kako je to primjerice većim dijelom u Sinjskom polju te u Imotskom polju, a u potonjem uglavnom uslijed ne izvršene melioracije, baš kao djelomice i Vrgoračo-neretvenskom polju, Mućkom polju.

Duboka kava kao divlje odlagalište otpada u Vojniću Sinjskom

Stočna farma Kaloper

"Evo vidite duboku kavu nadomak moje obiteljske kuće i štala te u blizini inih kuća njegovih sumještana. Taj nekada poznati kamenolom predstavlja veliku sivu rupu u dalmatinsko-zagorskom kršu cetinskog podneblja koja itekako nagrđuje taj ruralni prostor, jer nije u cijelosti sanirana niti prilagođena življenju poljoprivrednim proizvođačima i njihovim aktivnostima. Riječ je o kavi tik uz cestu Trilj-Vojnić Sinjski-Košute-Turjaci-Kukuzovac u selu, od koje su prve obiteljske kuće ili štale udaljene tek nekih 40-ak metara.

Upozorava kako ona predstavlja dodatnu opasnost ne samo za pastire dok čuvaju stoku na pašnjacima u njezinoj blizini, nego i za djecu iz obližnjih obiteljskih kuća koje se igraju u tom ruralnom prostoru. Baš ta kava, kao ružna slika, ostala i u memoriji biciklista, trkača, hodača, pješaka, vikendaša, ljubitelja prirode, lovaca, mještana iz okolnih sela, inozemnih turista koji su i tijekom ljeta, u turističkoj predsezoni, sezoni i posezoni 2014. posjećivali taj krajobraz. Nisu pomogle ni peticije mještana u namjeri da se ta kava što prije ukloni, odnosno sanira. Takav Takva kava nažalost nije usamljena samo u mom rodnom mjesto, nego i na širem ruralnom prostoru Dalmacije, posebice ne u njezinu zaobalju i gdjegdje na otocima", tvrdi Kalpper.

Taj mali privatni farmer ističe kako spomenuta kava na glavici između iznad Vojnića Sinjskog, nadomak Košuta i Sinjskog polja, u prostoru između gradova Sinja i Trilja, ipak predstavlja najveći problem njegovu OPG-u i sumještanima. Zabrinut je i zato što mjerodavne institucije ne brinu kako bi ju sanirale.

Ivan Kaloper

"Kava je u otvorena kada se gradila industrijska cesta Trilj – Bisko, odnosno HE Đale na Cetini, odakle se izvozio šljunak za tu prometnicu. Doduše prvotni korisnici kave su ostavili sve čisto i uredno, ali je u njoj i poslije nastavljeno iskopima te odvoženjem šljunka iz nje. Tako su tu kavu pretvorili u divlje odlagalište smeća što itekako smeta nama poljoprivrednim proizvođačima eko-hrane. Znači, iz nje su izvozili šljunak, a u nju su zatim dovozili i odlagali otpad. Inače, kava je vlasništvo Grada Trilja koji i sam dovozi i odlaže otpad u nju, u blizini obiteljskih kuća, gospodarskih objekata u Vojniću Sinjskom. Ljudi iz okolnih naselja ne dovoze svoj otpad ovamo. To što vidite, samo su ostaci odloženog otpada. Kada ovdje ne bi bilo mene i ovakvih, jer su moja obiteljska kuća i štala najbliži objekti kavi na udaljenosti tek nekih 40-ak metara, onda bi neodgovorni ljudi u njoj i sada odlagali smeće.

Inače, kava je duga više od oko 100 metara, a njezin sjeverni ukop je visok između 5-10 metara, koja itekako narušava izgled ovog ruralnog prostor odnosno ovog područja te predstavlja iznimno veliku crnu rupu kakva se rijetko gdje može vidjeti uz naselje ne samo u Dalmaciji, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Kava nam predstavlja dodatni problem i zato što nije ograđena, bar na njezinoj sjeverozapadnoj strani gdje je usjek opasan za domaće životinje i ljude, posebice za djecu koja se često igraju na tom prostoru. Izgleda da je i to umjereno protiv poljoprivrede odnosno stočarstva u ovom kraju", upozorava Ivan Kaloper.

Kava predstavlja opasnost i ugrožava ruralni razvoj

Kontejnerske štale Ivana Kalopera

Napominje kako ne postoji nikakav znak upozorenja u blizini kave iako se ona nalazi tik uz usku asfaltnu cestu, u što smo se i sami uvjerili. Zamislite, što bi se dogodilo čovjeku kad bi tamo naišao, zalutao noću – strmoglavio bi se, poginuo bi ili bi se teško ozlijedio. I stočari svaki put, kad god izgone stoku na pašu, strahuju kako im koja ovca i janje, koza i jare, krava ne bi upala u kavu. Svima bi bilo lakše kada bi se ta opasna rupa bar nekako ogradila, ako se već ne može zatrpati i sanirati. Gospodin Ivan Kaloper živi u nadi kako će se netko dosjetiti te da će vjerojatno, očekuje triljski stočar, to ipak učiniti što prije, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Trilju, Županijskim cestama, dakako i resorna ministarstva kojima je zasigurno cilj razvijati i ruralni prostor i seoski turizam na svom području?

Ekološka bomba nadomak Cetine

"Čudimo se i ekolozima zašto već do sada nisu pokrenuli akciju na saniranju te kave, dakako i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Sve govori kako je kava otvorena nestručno i na divlji način, a tim je objektom nama stočarima oduzet i pašnjački dio tako stvorivši preduvjete za divlje odlagalište. Kavu je doista stravično pogledati s njezine sjeverne strane, odozgo s glavice, a do sada su zabilježeni i upadi ovaca u nju, lomova, teških ozljeda tih životinja. Moji sumještani ništa ne poduzimaju, jer kava nije u blizini njihovih kuća i gospodarskih objekata pa ispada po onoj koga svrbi, taj se i češe.

Ivan kaloper pokraj neograđene kave

Kako su moja obiteljska kuća i štala u blizini kave, mene i moju obitelj najviše češe njezina blizina i smrad otpada iz kave. Za sve to najviše su odgovorni mjerodavni u Trilju, gradu na Cetini, dakako i odgovorna komunalna služba kada je u pitanju nelegalno odlaganje smeća i otpada, kao i inspekcije. Ova kava, divlje odlagalište, predstavlja i ekološku bombu u ovom kraju, nadomak Cetine. Eno, tamo su uz kavu stavili znak za biciklističku stazu koja prolazi gotovo kroz samo divlje odlagalište. Tako su i sudionici 'biciklijade' i tijekom ove godine imali što vidjeti u triljskom kraju, osim skupine stranih turista", upoznaje nas Ivan Kaloper, zaključujući:

Kada sanirati kavu u Vojniću Sinjskom i tako umanjiti muke težaka?

"Svi se na licu mjesta ujedno mogu uvjeriti o divljem odlagalištu otpada. I biciklisti su ga zasigurno ponijeli u svojoj memoriji, neki i u slikama i pronoseći ga svijetom, a među njima je bilo i skupina inozemnih turista, posebice vikendom, koji su također ukazivali na onečišćenost okoliša ruralnog prostora ovog inače pitomog i živopisnog krajobraza Cetinskog kraja. Mnogi od njih su rekli kako nigdje drugdje nisu vidjeli takvo neuredno i opasno divlje odlagalište u prirodi, kakvo je u velikoj crnoj rupi dalmatinsko-zagorskog krša u Vojniću Sinjskom nedaleko od Trilja, grada na Cetini. Dodatni je problem u tome, izgleda, što mjerodavni na određenim razinama ništa ne želi poduzeti, niti učiniti kako bi se ta kala, poput divljeg otpada (bivši kamenolom), napokon sanirala. Poručio bih mjerodavnima, odgovornima Grada Trilja neka izađu na teren odnosno u poluprazna (ili prazna sela u svom ruralnom prostoru) te da osluhne muke poljoprivrednika, težaka, stočara odnosno ovčara, kozara čija su stada danonoćno izložena i čoporima gladnih krvoločnih vukova.“


Fotoprilog


Tagovi

Stočarstvo Projekti OPG Kaloper Kava Proizvodnja Kozje mlijeko Ovčje mlijeko Kozji sir Janjci Kava Eko jaja Kavezi Razvojni projekt Izgradnja štala Izgradnja peradarnika Sjenik Stočna hrana Mesar kobasičar Mliječna grla Plasman Tržište

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi