Pored želje da se približimo krajnjim kupcima s proizvodom koje ima istinsku oznaku 'od polja do stola', željeli smo i ustabiliti naše poslovanje prodajom mesa koje koliko-toliko ima stabilnu cijenu za razliku od žive stoke, kaže Dino Gelemanović.
Obitelj Gelemanović, vlasnici firme Poljo-Davor d.o.o., zaokružila je svoju stočarsku proizvodnju. Kreditna i vlastita sredstva uložili su u podizanje mini klaonice, tzv. flexibility. Riječ je o ugrubo ulaganju od 120.000 eura, a kapacitet je 20 uvjetnih grla tjedno.
Kako nam kaže Dino Gelemanović, sam sustav krava-tele nerentabilan je bez dodatnih potpora države koje su kod nas nažalost simbolične za proizvođače koji se time ozbiljno bave.
"Upravo zbog toga smo tovom vlastite teladi u junad i klanjem te junadi pored želje da se približimo krajnjim kupcima s proizvodom koje ima istinsku oznaku 'od polja do stola', željeli i ustabiliti naše poslovanje prodajom mesa koje koliko-toliko ima stabilnu cijenu kroz godine za razliku od žive stoke koja ima velike uspone i padove te samim time i neizvjesnost u financijskom dijelu posla", napominje.
Ista priča, dodaje, može se pretočiti i na druge vrste životinja koje uzgajaju, prvenstveno svinje i ovce i time dovesti stočarsku proizvodnju kao stabilnu i dohodovnu proizvodnju.
"Zbog svih nestabilnosti u sektoru koji se pokazuju već nekoliko godina smatram kako proizvodnja same sirovine bez neke dodane vrijednosti u vidu stočarstva, proizvodnje mesa, prerade žitarica i uljarica, nije rentabilna i to bi morao biti smjer u kojem bi trebala ići kompletna hrvatska poljoprivredna", naglašava Dino, inače doktor veterinarske medicine baš kao i otac mu Branko.
Uz dva veterinara, majka Dajana je diplomirana inženjerka zaštite bilja, a premda je brat Filip htio izbjeći agro vode, u tome ga je spriječila korona i lockdown. Naime, završio je Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu i planirao svoj rodni Davor i Hrvatsku zamijeniti New Zealandom, no ta se zemlja među prvima zatvorila. Ostao je tako (i nije požalio) i Filip u obiteljskom poslu koji djeluje od 1994. godine.
U mini klaonici, nakon ishođenih dozvola, prva je životinja zaklana 5. srpnja. Cilj im je prije svega unaprijediti vlastitu proizvodnju, kasnije ići u preradu mesa, no ne isključuju i uslužno klanje, bude li prostora jer je evidentan manjak klaonica.
U Brodsko-posavskoj županiji, njihova otvorena u Davoru je treća s tim da je najbliža u Slavonskom Brodu. U susjednoj Požeško-slavonskoj registrirana je jedna, a krene li se prema Sisačko-moslavačkoj ima je tek u Popovači.
Obitelj inače u uzgoju ima 400 goveda, od krava do teladi starih jedan dan. Drže i konje, hrvatskog hladnokrvnjaka kojih je na imanju 80-ak, a tu su i 120-130 svinja te stotinjak ovaca.
Na naš upit zašto se nisu odlučili za povlačenje europskih sredstava već podigli komercijalni kredit, napominje da tada nije bilo natječaja za mini klaonice, ali postoji i druga strana medalje. Ulaganja su veća jer kada su u pitanju EU sredstva raste i iznos ponude, a tu je i posebno otežavajuća okolnost - predugo je čekanje na realizaciju. Poučeni iskustvom jer javili su se na jedan drugi natječaj koji je zatvoren u ožujku prošle godine, ali odgovora nema ni nakon 15 mjeseci, odlučili su učiniti to vlastitim snagama.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Farma Lužak
prije 1 godinu
Dobro rečeno,uzgoj mesnih pasmina goveda u sustavu krava tele je neisplativ bez velikih potpora. Na žalost u RH je potpora po kravi dovoljna da se plati voda koju krava popije godišnje. U zemlji koja se bori sa depopulacijom i nedostatkom radne snage te nekonkurentinosti mljekarskog sektora jedna od mogućnosti razvoja govedarstva bio je u uzgoju mesnih pasmina goveda u sustavu krava tele ali i to smo uspijeli uništiti