Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zarazne bolesti
  • 12.03.2024. 12:00
  • Međimurska, Prelog

Od lani bez novog slučaja afričke svinjske kuge, širenju zaraze pogodovale dezinformacije?

O zaraznim bolestima u stočarstvu, afričkoj svinjskoj kugi i ptičjoj gripi, raspravljalo se na panelu u sklopu 7. Poljoprivredne konferencije.

Foto: Karolina Rastija
  • 675
  • 116
  • 0

Novi slučajevi afričke svinjske kuge nisu zabilježeni od 25. studenog prošle godine, međutim i dalje valja biti na oprezu, čulo se na panel raspravi, održanoj na 7. Poljoprivrednoj konferenciji u Prelogu. 

Naime, o zaraznim bolestima u stočarstvu - ASK i ptičjoj gripi, mjerama zaštite te o njenim posljedicama za proizvodnju mesa u našoj zemlji, govorili su prof. dr. sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Vladimir Savić, zamjenik predstojnika uprave Centra za peradarstvo Veterinarskog instituta, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Davor Pašalić, savjetnik za stočarstvo ravnateljice HAPIH-a i Sonja Fažon, predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurja, a raspravu je moderirala Leticija Hrenković iz Agrokluba.

Afrička svinjska kuga, podsjetili su, visoko je zarazna bolest od koje oboljevaju isključivo domaće i divlje svinje. Poznata je više od stotinu godina, virus je otporan u vanjskoj okolini, a može uzrokovati visoku smrtnost oboljelih životinja te stoga ova bolest, iako se njome ne mogu zaraziti ljudi, može imati značajne posljedice za gospodarstvo.

Budući da za nju nema lijeka niti se može suzbijati cjepivom, nužno je odgovorno provoditi sve propisane biosigurnosne mjere.

"Zaraza nas je zaobišla, no pojava ove bolesti nam je ipak ugrozila proizvodnju jer svinjogojci izvan zone ograničenja nisu dobili subvenciju pa meso naših svinja, zbog više cijene, nije bilo zanimljivo otkupljivačima", upozorila je Sonja Fažon navodeći da se nije bojala zaraze jer su slušali upute stručnjaka i provodili propisane mjere. 

Previše dezinformacija u javnosti 

Na panel raspravi posebno je naglašeno kako bi proizvođače trebalo motivirati kako bi se potaknula veća biosigurnost na našim farmama, među kojima je i postavljanje komarnika, bolja evidencija ulaska na farme i drugo. Sudionici su istaknuli i da je u početku pojave bolesti bilo puno šuma u komunikaciji pa su i uzgajivači različito reagirali, posebice oni s manje životinja.  

"U javnosti je bilo previše dezinformacija, stoga naše uzgajivače moramo uvjeriti da vjeruju struci i uputiti ih gdje će dobiti stručne i provjerene informacije", istaknuo je prof. dr. sc. Ljubo Barbić.

Kako je rekao, hrvatska tradicija sigurno nije držati svinje 'u pola odrezanog autobusa' kao ni zanemarivanje brige o dobrobiti životinja, ali moramo osvijestiti da ih ne možemo uzgajati kao nekada. 

Panel rasprava o zaraznim bolestima u stočarstvu (Foto: I. Čolaković)

Da je upravo neinformiranost u početku doprinijela brzom širenju bolesti, rekao je i Mladen Jakopović podsjećajući da smo se dugo pripremali na pojavu, a resorno ministarstvo organiziralo niz edukacija. 

"Uzgajivači su u međuvremenu osvijestili kako moraju držati svinje, shvatili su da je važno pridržavati se propisa o biosigurnosti. No, za uspješnu borbu protiv te bolesti trebat će provoditi provjere udovoljavaju li objekti za uzgoj propisanim biosigurnosnim merama", istaknuo je Davor Pašalić.

Cijeli sustav treba hitno poboljšati

Slični problemi vezani su i uz opetovanu pojavu ptičje gripe, bolesti koja cirkulira već tridesetak godina.

"Virus se prenosi najčešće tijekom sezonskih migracijskih kretanja divljih ptica selica, koje onda, izravno ili neizravno, mogu virus unijeti na gospodarstva na kojima se uzgaja domaća perad", rekao je doc. dr. sc. Vladimir Savić.

Upozorio je da je stoga jako važno da se peradarske farme ne grade u blizini vodenih površina, a svakako valja izbjegavati da se kokoši i patke drže zajedno. Oboljele životinje moraju se uništiti, što je posebni problem na velikim farmama, zbog njihovog neškodljivog uklanjanja.

"Svi virusi influence imaju potencijal prijenosa i na ljude, no, ovaj koji sada cirkulira Europom ne pokazuje svojstva zaražavanja ljudi", dodao je i istaknuo da se uzgajivači peradi moraju pridržavati svih propisanih mjera za suzbijanje ove bolesti. 

U Prelogu je posebno istaknuto kako treba uložiti dodatni napor u ciljanu edukaciju uzgajivača, ali i u poboljšanje cijelog sustava, kako bi se u budućnosti bolje nosili s pojavom ovih zaraznih bolesti.


Tagovi

Konferencija o poljoprivredi Afrička svinjska kuga Ptičja gripa Zarazne bolesti Edukacija Biosigurnosne mjere


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.