Od baranjskog skupocjenog kulena opasnosti nema!

Njihov početak, reći će u šali, možda je naopak jer su prvo registirali obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a tek onda počeli proizvoditi kulen i kulenove seke, dok većina drugih prvo proizvodi, a onda se tek registrira. U posao su krenuli prije osam godina. Tada su proizveli 500 komada kulenova, a danas je ta količina pet puta veća i doseže oko 2.500. Na OPG Matijević iz Suze svjesni su kako to i nije nekakav skok za protekle godine, ali poštuju svoje zlatno pravilo organskog rasta i povećavanja proizvodnje iz godine u godinu za 10 do 30%.

"Sada smo dosegnuli, u principu, kapacitet pogona i krećemo s projektom proširenja kojega planiramo aplicirati na EU fondove", priča Hrvoje Matijević iz istoimenog baranjskog OPG-a.

150 svinja u Dražu

Želja im je godišnju proizvodnju povećati na pet do šest tona suhog kulena. U posao su uključeni svi, od roditelja do supruge. Svatko obavlja svoj dio. Najviše ga je u prosincu i siječnju. "Radimo na tradicionalan način. Kada je kolinje, a to je sam kraj i početak nove godine, onda nas je i desetak. Imamo i radnike koji nam pomažu, najčešće ljude iz sela. To je vrijeme udarne proizvodnje, što bi se reklo, ali posla imamo tijekom cijele godine", dodaje on.

Godišnje prerade oko 150 svinja iz vlastitog uzgoja. Farma im se nalazi u susjednom mjestu, Dražu u Baranji. "Svinje su u Dražu gdje ih jedan čovjek tovi za nas i pod našim su nadzorom", dodaje Hrvoje. Proizvodnja im je, pak, u Suzi gdje imaju obiteljsku kuću. Tamo je odrasla njegova majka sa svojim roditeljima. Do mirovine su mu roditelji živjeli u Osijeku, a potom se opet vratili na selo.

Plasman kroz delikatesne dućane

"S obzirom da se u Slavoniji i Baranji suhomesnati proizvodi za svoje potrebe proizvode oduvijek, supruga i ja smo odlučili od toga napraviti posao. Napravili smo veću količinu kako bi ih mogli prodavati. Prvo smo se registrirali i tek tada krenuli u proizvodnju za tržište. Valjda smo jedini koji su tako krenuli, jer ljudi obično prvo proizvode na crno, a onda se tek registriraju, ako se uopće registriraju", tumači ovaj kulenar.

Njihov proizvod tražena je roba u Zagrebu, a plasiraju ga putem delikatesnih dućana. Tamo ga se najvećim dijelom i proda. Osim kulena, tu je i kulenova seka. No, putem njihova weba upiti im stižu iz cijeloga svijeta. "Riječ je o relativno maloj proizvodnji koliko god to možda nekima zvučalo puno. Zagreb proguta sve tako da nismo išli u Dalmaciju, a kamoli izvan Hrvatske. Svoju trgovinu nemamo, pa ga plasiramo kroz delikatesne dućane, a cijena kulena u njima je od 300 do 320 kuna po kilogramu", objašnjava Hrvoje.

Opremanje pogona sami financirali

Baranjska klima ovoj gastronomskoj deliciji očito godi, a u prilog tome govori i činjenica kako su ga proizvodile generacije i generacije. "Tu nema neke filozofije. Kulen se vjerojatno ne može tako dobro napraviti u Dalmaciji, niti u Skandinaviji nego upravo na tom malom području gdje odgovara klima za takvu vrstu suhomesnatih proizvoda", kaže Matijević.

Matijevići nisu kreditno zaduženi jer su izgradnju i opremanje proizvodnog pogona sami platili. Tako se jednostavno poklopilo, reći će, jer upravo te godine kada su realizirali investiciju, ukinut je program potpore proizvodnje slavonskog kulena. "Iako nismo kreditno zaduženi, trošak je i dalje tu. Ne ostane nama ni stotinu kuna više jer novce koje smo na početku uložili, kroz poslovanje morate vratiti, ili sebi ili banci. Svejedno je", priča on.

Iako se mnogima čini kako je sirovina u proizvodnji kulena najveći trošak, Matijevići ističu kako ima i hrpa drugih, a jedan od najvećih su kapitalna ulaganja. Konkretno pri tome misle na proizvodni pogon koji koriste samo nekoliko mjeseci u godini. "U pogon smo uložili oko 400.000 kuna, a kapacitet mu je oko 2.000 komada", jasan je Hrvoje.

Zaštita zemljopisnog podrijetla za kulen Matijević

Odnedavno njihov proizvod nosi i markicu zaštite zemljopisnog podrijetla Baranjskog kulena, ali na europskoj razini. "Kod nas još nema proizvoda s tom oznakom, tek se sada počinju pojavljivati. Ljudi još uvijek nedovoljno kupuju na stranim tržištima neku višu klasu, odnosno premium proizvode. No, kada dođete u Italiju ili Francusku ili bilo gdje vani u trgovinu, vidjet ćete hrpu takvih oznaka. Znak je izrazito prepoznatljiv i ako u dućanu imate dva ista proizvoda, odnosno kulen s tom oznakom i drugi bez toga, ovaj s markicom može postići i do 2,5 puta veću cijenu od onoga koji ju nema. To su pokazala istraživanja Europske komisije", ističe Matijević.

S oznakom Baranjskog kulena potrošači će ubuduće znati kako se radi o visokokvalitetnom proizvodu koji je prošao i više od tri razine kontrole, a proizveden je na tradicionalan način. "Ta nam je oznaka jako važna za vanjska tržišta. Čekali smo ju kako bismo mogli prići određenim subjektima u Europi", kaže.

Kulen vani nema konkurencije

Onima koji se dvoume oko uključivanja u proizvodnju kulena poručuje: "Uključite se. Od svega se može napraviti posao, ako čovjek ima volje, znanja, motivacije i nešto novca na samom početku".

"Posao se može napraviti i od toalet papira, sve ovisi kako čovjek na to gleda. No, po meni je kulen puno bolja priča. U odnosu na proizvodnju pršuta, sira i vina, kulen je barem pet puta bolji, ne u smislu proizvodnje, nego uspjeh u poslu. Sir, vino i pršut rade u svakom selu u cijeloj Europi, a kulen se radi samo na ovom malom području. Izrazito je kvalitetan, nigdje ga nema i gotovo nema konkurencije. Ono što se legalno proizvede u Hrvatskoj, jedva svi zajedno možemo pokriti tržište Zagreba, a ne Europe u kojoj je 500 milijuna kupaca, od čega je 150 milijuna srednje klase", poručuje vlasnik ovog baranjskog OPG-a.

Foto: Arhiva OPG Matijević