Pretraga tekstova
Stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku ponudili su suradnju peradarima s područja BiH kako bi unaprijedili proizvodnju.
S obzirom da je Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku u proteklih nekoliko godina razvilo nekoliko tehnologija obogaćivanja životinjskih proizvoda (jaja i mesa) omega 3 masnim kiselinama, educirali su o tome i poljoprivrednike Bosne i Hercegovine, točnije peradare.
Prenosili su im znanje i iskustva u području proizvodnje kokošjih jaja i piletine odnosno obogaćivanju peradarskih proizvoda (jaja i mesa) funkcionalnim sastojcima.
Skupu su nazočili profesori Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku (prof.dr.sc. Gordana Kralik i prof.dr.sc. Ivan Štefanić, direktor regionalnog ureda za transfer tehnologije Tera Tehnopolis).
"Ponudili smo suradnju u sektoru peradarstva zbog tradicije u uzgoju peradi ovoga područja. Nudimo mogućnosti obogaćivanja mesa i jaja peradi sa funkcionalnim sastojcima. Procijenili smo da je ovaj kraj zreo da primi nove tehnologije i da je ovaj teren spreman primiti neke naše nove rezultate istraživanja. Ovakav način proizvodnje peradarima otvara put u Europu jer takva proizvodnja ima licencu. Osim lokalnog značaja u podizanju konkurentnosti ove vrste proizvodnje, pravimo jedan novi iskorak prema zapadu", naglasila je prof. dr. Gordana Kralik.
Prof.dr.sc. Ivan Štefanić govorio je o tome kako u poslovnom smislu iskoristiti tehnologiju da bi se ostvarila konkurentska prednost u složenim uvjetima, sve strožim ekološkim propisima, sve težim etičkim normama u dobrobiti životinja, a na tržištu koje je otvoreno globalnim utjecajima i prilično je zahtjevno.
"Zato je pri Sveučilištu u Osijeku osnovana posebna institucija pod imenom Tera Tehnopolis koja pomaže lokalnom gospodarstvu u usvajanju novih tehnologija i razvijanju globalne ekonomije. Došli smo u Orašje ponuditi takvu tehnologiju, a vi ćete morati možda mijenjati neke poslovne prakse. Mi smo u EU i mnogo toga smo naučili, a ako ste sa nama, to ćete učiti brže, bolje, učinkovitije, i prije svega jeftinije. Ovo se ne odnosi samo na peradarsku proizvodnju, zbog kojih smo danas došli, ta suradnja može biti i u drugim područjima", naglasio je nakon predavanja prof.dr. Štefanić.
Foto: Bigstockphoto/format35
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.