Pretraga tekstova
Obitelj Vrček se već više od 25 godina bavi svinjogojstvom, a 2011. godine nastala je nova farma kapaciteta 130 krmača te do 2.800 tovljenika. K tome su zaokružili ciklus hrana-otpad-energija!
Obitelj Vrček se već više od 25 godina bavi svinjogojstvom, a 2011. godine nastala je nova farma kapaciteta 130 krmača te do 2.800 tovljenika. Počelo je 1990. godine kada obitelj Vrček gradi farmu kapaciteta 80 tovljenika, a devet godina kasnije dograđuju farmu za tridesetak krmača i vlastiti tov. U vrijeme kada su mnogi odustajali od svinjogojstva, ali i općenito od poljoprivrede, obitelj Vrček iz Črnca Biškupečkog kraj Varaždina krenula je u suprotnom smjeru. Shvatili su da Hrvatska uskoro ulazi u EU te da treba biti ukorak s vremenom te je 2011. godine niknula suvremena svinjogojska farma, a odmah do nje i bioplinsko postrojenje.
"Nije uvijek bilo lako, a u samim počecima je bilo teško doći do kredita te se je puno vremena izgubilo u administrativnom dijelu posla, no za obitelj Vrček ne postoje problemi, već samo izazovi", kazala je Melita Vrček, koja odiše optimizmom.
Kako je cilj Melite i Dalibora Vrček bio zaokružiti ciklus "hrana – otpad – energija“ upravo gradnjom bioplinske elektrane snage 250 kWh taj cilj se mogao i realizirati. Tako se gnojovka s farme, uz dodatak silaže koristi kao obnovljivi izvor za proizvodnju električne energije, a kao nusprodukt fermentacijom nastaje visokovrijedno humusnu gnojivo za ekološku gnojidbu.
"Kao sirovine koriste se gnojovka s farme i silaža, kukuruzna i ražena. To dvoje se miješa u fermentoru na temperaturi od 38 do 40 stupnjeva Celzijevih u anaerobnim uvjetima, prilikom čega se stvara plin metan koji se odvodi do plinskog motora, a koji ga koristi kao pogonsko gorivo. Na motoru je spojen generator koji stvara električnu energiju i šalje je u mrežu. Ostatak fermentacije prepumpava se u lagunu, a taj se digestat koristi kao visokovrijedno organsko gnojivo na poljoprivrednim površinama. Na taj način smanjujemo upotrebu umjetnih gnojiva na više od 300 hektara zemlje koje obrađujemo", kazao nam je Karlo Božić, inače diplomirani inženjer elektrotehnike, jedan od zaposlenih djelatnika na OPG – a Vrček.
Na farmi Vrčekovih zaposlena je cijela obitelj te još pet djelatnika, a u planu su i novi projekti, realizacije gotovih ideja te nova zaposlenja, jer Vrčekovi su itekako svjesni da bez konstantnih ulaganja nema napretka i perspektive, kako u bilo kojem poslu, tako i u svinjogojstvu. No, možda najviše od svega veseli spoznaja da će najveći resurs – onaj ljudski – ostati u ruralnoj Hrvatskoj.
Tagovi
OPG Vrček Melita i Dalibor Vrček Uzgoj svinja
Autor
Više [+]
Nikola je politolog iza kojega je i medijsko iskustvo. Kaže: svaki je dan u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !