Pretraga tekstova
U zoni između dvije ograde populaciju divljih svinja planiraju svesti na nulu pojačanim lovom i uklanjanjem uginulih životinja.
Poznato je da Njemačka ima plan za izgradnju ograde duž granice s Poljskom zbog zaštite od afričke svinjske kuge (ASK) koja ondje hara među stadima. No, nedavno je zatražila i pomoć od te zemlje kako bi što prije suzbili bolest koja negativno utječe na izvoz svinjetine iz Njemačke koji je prvi puta zabranjen u rujnu prošle godine, piše reuters.
Kako bi tome stali na kraj, Europskoj komisiji su predstavili plan izgradnje zaštitnog koridora postavljanjem duplih ograda. Naime, u zoni između njih populaciju divljih svinja planiraju svesti na nulu pojačanim lovom i uklanjanjem uginulih životinja.
"Proširenje koncepta zaštitnog koridora i na poljsku stranu predstavljalo bi učinkovitu metodu za sprječavanje širenja ASK-a na zapad", kazala je njemačka državna tajnica iz Federalnog ministarstva hrane i poljoprivrede, Beate Kasch. No, prema njezinom mišljenju, Poljska još uvijek nije spremna na to.
Napomenula je da su im oni ponudili kadrovsku, organizacijsku i financijsku podršku. "Nastavit ćemo razgovore o tome i pokušati ih uvjeriti da je važna prekogranična suradnja u borbi protiv ove bolesti koja predstavlja opasnost za cijelu Europu", poručila je.
Prema posljednjim podacima, od početka rujna u toj je zemlji prijavljeno ukupno 103 izbijanja virusa kod domaćih životinja, što je isto koliko i cijele 2020. godine. A do sada je gotovo 37 tisuća ovih životinja radi toga moralo biti zaklano.
No, ta je brojka još uvijek ispod lanjske kada je sredinom rujna usmrćeno čak 50 tisuća domaćih svinja. Ovakva se situacija objašnjava činjenicom da su ove godine, za razliku od prošle, uglavnom pogođene farme male i srednje veličine.
Otprilike je 2.148 slučajeva ASK-a potvrđeno kod divljih svinja u Njemačkoj od kada je prvi puta pronađena bolest. Većina slučajeva dolazi iz saveznih država Brandenburg i Saska koje graniče s Poljskom.
Kako piše pig progress, ova je bolest nedavno potvrđena i u Republici Haiti, jednoj od najsiromašnijih zemalja u Americi. To je prvi tamošnji prijavljeni slučaj još od 1980-ih. Zaražene životinje su zaklane, a ograničen je prijevoz svinja i određena karantena za neka područja.
Tagovi
ASK Njemačka Poljska Ograda Svinje Afrička svinjska kuga
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.