Pretraga tekstova
Pripremljena su novčana sredstva kako bi se smanjila najveća brojnost stoke u EU
U cilju smanjenja industrijske poljoprivrede poduzimaju se različite aktivnosti u kojima Nizozemska prednjači. Kako piše Green Me to će se postići klanjem viška stoke, što iznosi 30 posto od ukupnog broja.
Ova zemlja ima površinu od 41.000 km², a od toga je jedna petina pod vodom. I pored toga, ima najveću brojnost stočnog fonda u EU po površini. Broj stoke koju uzgajaju je 4 milijuna goveda, 13 milijuna svinja, 104 milijuna peradi, što ju čini najvećim europskim izvoznikom mesa. Kako bi se smanjile emisije dušika, na nekim područjima i do 70 posto, neophodno je smanjiti njihovu brojnost.
Na klimatske promjene najviše utječu intenzivne farme s velikim brojem grla. S jedne strane je ogromna zarada i proizvodnja hrane za milijarde ljudi. Na drugoj su ogroman utjecaj farmi na okoliš patnja životinja, kršenje higijenskih standarda.
Veliki je broj životinja na farmama, a izbor da se krene u smanjenje njihovog broja, kako bi se smanjio utjecaj intenzivnog uzgoja na životnu sredinu, ima za posljedicu klanje 30 milijuna grla do 2030. godine.
Vlada ima fond od 25 milijardi eura kako bi "uvjerila" poljoprivrednike da smanje brojnost stoke ili da u potpunosti odustanu od uzgajanja.
Prema procjenama kako bi se to ostvarilo oko 11.200 poljoprivrednika bi trebalo zatvoriti svoje farme, a 17.600 bi smanjilo broj životinja na imanjima. Zbog ovih vladinih planova, poljoprivrednici su od lipnja na ulicama širom zemlje.
Prosvjedi u Nizozemskoj se ne smiruju - 11.200 gospodarstva će prestati s radom
Ocijenjeni su najvećim prosvjedima u povijesti države, a zabilježeno je i nekoliko eskalacija, kada je dolazilo do sukoba demonstranata i policije. U jednom navratu organi reda su čak posegnuli i za oružjem, kada je pucano u pravcu traktora, a pukom srećom, tom prilikom nije bilo ozlijeđenih.
Tagovi
Nizozemska Emisije dušika Klanje stoke Prosvjedi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !
SASA FRANIC
prije 2 godine
sta reci. ja sigurno ne vjerujem u nikakve price o stetnosti dusika kojega ima 75% sada u zraku ionako. prije su govorili metan, sada govore dusik. ali ako je istina ovo sto pise da u nizozemskoj drze sve te zivotinje tako nabijene u uskom prostoru onda im i treba smanjiti brojeve. more biti i neko uvazenje za zivotinje koje se drze, a ne tako nabijeno. a proizvode mnogostruko vise nego im treba. i najveci su izvoznik. sigurno daju ogromne poticaje pa sigurno i kod nas izvoze dok kod nas takvih poticaja nema. tako ako se sve to kako pise, samo im i treba smanjiti brojeve zivotinja.