• Goran Jančo
  • 21.09.2015. 09:50

Nije kriva samo država - već i svinjogojci!

Jančo je sa suprugom vlasnik suvremene svinjogojske farme na kojoj se godišnje proizvede oko 6.000 svinja.

Foto: domivrt.vecernji.hr
  • 1.140
  • 109
  • 0

Goran Jančo iz Punitovaca kraj Đakova u Osječko-baranjskoj županiji vlasnik je najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj. To je suvremena svinjogojska farma na kojoj se godišnje proizvede 6.000 svinja.

Supruga i on u svinjogojstvu su, reći će, 120%. Vlastiti OPG imaju već 12 godina. Goran je do tada bio direktor Veterinarske stanice u Josipovcu Punitovačkom, a supruga upraviteljica svinjogojske farme Forkuševci.

"U jednom smo trenutku odlučili pokrenuti vlastitu proizvodnju i nikada zbog toga nismo požalili", kaže Goran.

90% proizvodnje završava na domaćem tržištu

Sada su profesionalci u poslu, jer žive isključivo od proizvodnje svinja što im je i osnovna djelatnost. Prošle godine nekoliko kamiona izvezli su u susjednu Mađarsku, a ove su imali upite i iz Srbije. No, većina proizvodnje, reći će, preko 90%, završava na domaćem tržištu. Riječ je o tri, četiri klaonice koje kupuju njihove svinje dok dio živih završava u Dalmaciji.

"Bombardiraju nas kako uspjevaju samo najveći, oni koji su se specijalizirali u poslu. Ne bih bio toliko isključiv. Ne slažem se s tvrdnjom kako u poslu mogu uspjeti samo oni s velikim količinama. Obje svinjogojske proizvodnje imaju svoje prednosti i nedostatake", smatra on.

Oni kojima je to dopunska djelatnost, objašnjava, mogu se više posvetiti svojim životinjama te im pružiti bolju skrb, odgojiti više prasadi jer su direktno u kontaktu s tim životinjama dok u većim sustavima koji iziskuju puno veće troškove zbog angažmana većeg broja ljudi, imaju manji nadzor nad svakom životinjom.

"Najveći je problem prerađivački sektor, odnosno što proizvođači svinja nisu istovremeno i vlasnici prerađivačkih kapaciteta. Svugdje vani je tako. Postoje interesna udruženja i udruge gdje su proizvođači svinja ujedno i suvlasnici mesnih industrija tako da ih ne može toliko pogoditi promijena cijena svinjetine na svjetskom tržištu. Stoga se kaže: "Ako možeš izgubiti na svinjetini, na šnicli ćeš dobiti", ukazuje Goran.

Nemamo jednake startne pozicije

Ovaj vlasnik najboljeg hrvatskog OPG-a smatra kako hrvatski svinjogoci nisu ravnopravni s inozemnim kolegama, jer nemaju jednake startne pozicije.

"Ako trčimo na stotinu metara, mi ćemo krenuti od starta, a danski ili nizozemski svinjogojci su već na 30 metara. To nije ravnopravna utrka jer oni imaju neke skrivene subvencije i poticaje koji im direktno ulaze u prihode, tako da u određenim trenucima imaju smisla spustiti cijenu svinjetine", slikovito uspoređuje situaciju između hrvatskog i stranog proizvođača svinje.

Ohladiti glave i zbiti redove

Goran smatra kako svinjogojci u Hrvatskoj prvo moraju, kaže, ohladiti glave i zbiti redove te početi razmišljati o osnivanju proizvođačke organizacije kako bi smanjili cijenu inputa, odnosno smanjiti troškove kako bi im outputi bili što veći i tako postali ravnopravni sudionici na kako kaže totalno neuređenom hrvatskom tržištu.

"Što se tiče same države, tu ne treba biti previše pametan, nego samo pogledati što ima danski ili nizozemski proizvođač svinja i neka nam daju istu osnovu. Dio odgovornosti je svakako i na samim proizvođačima svinja, jer teško usvajamo nova znanja, smjena generacija na obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima je spora, a tamo gdje to nije napravljeno na vrijeme, sada su u problemu. Čitav problem je jako složen", ističe Jančo dodajući kako se sa svim tim treba uhvatiti u koštac, ako svinjogojstvo misli opstati.

Najsretniji bi bio kada bi svako selo, kaže, imalo svoju klaonicu koja radi punim kapacitetom, ali je svjestan kako to nije realno niti isplativo.

"I onda se postavlja pitanje, možemo li konkurirati EU tržištu? Startne pozicije nam nisu jednake. No, kvalitetom mesa im može biti konkurenti, ali ne i količinama. Jedno gospodarstvo u Europi razvija se desetljećima. Na jednoj staji vidio sam natpis iz 1886. godine da je ona u posjedu iste obitelji. To je više od stoljeća!", ukazuje ovaj doktor veterinarske medicine.

Visoka cijena kapitala

Prema mišljenju Janča, hrvatski farmeri plaćaju i visoku cijenu kapitala, a s druge strane nemaju dovoljno znanja za opremu koju koriste.

"Vrijednost naše farme je oko 14 milijuna kuna, odnosno onoga što smo uložili u nju. No, mještani me pitaju, kako si ti najbolji OPG, a nemaš baš neki traktor i druge strojeve. Novac sam uložio u objekt i tu imam optimalne rezultate koji su uz bok najboljim europskim farmerima. Dakle, ono što znaš i za što si obučen, tu trebaš izvući maksimum. Nisam ratar i tu sam deficitiran, ali zašto bi se u tome dijelu zaduživao kada tome nisam vičan", ukazuje Goran napominjući kako su na svojem OPG-u sada zaposlili i agronoma kako bi smanjili troškove ulaznih sirovina, odnosno žitarica te na tržištu postali konkurentniji.

Na ovom OPG-u ukupno je devet zaposlenih uz njega i suprugu, najvećim dijelom veterinarskih tehničara.

"Ljudi obrađuju po 300 ili 500 hektara zemlje s osam razreda osnovne škole. Ne podcjenjujem nikoga jer tradicija i iskustvo dobro dođu, ali struka je struka, a ona se slabo poštuje", zaključuje Goran Jančo, vlasnik najboljeg OPG u Hrvatskoj.

Foto: domivrt.vecernji.hr


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Goran Jančo OPG Najbolji Svinjogojstvo Proizvodnja svinja Farma Kapital Mehanizacija Traktor Agronom Struka Veterinar


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snijega nema puno u nizinama, ali ga se može naći iznad 400 mnv. Na vrhovima Krndije ima ga 10 cm