Hoteli, restorani i domaći trgovački lanci žale se da zbog nedostatne količine nekaveznih jaja na tržištu nemaju mogućnosti uvrstiti ih u svoju ponudu, kaže Zrinka Košta, izvršna rukovoditeljica Ab ovo kampanje.
Potražnja za jajima koja dolaze iz nekaveznog uzgoja peradi, rastući je trend na prehrambenom tržištu Europe i svijeta. Tijekom posljednjih nekoliko godina globalno širenje ove vrste poslovanja za posljedicu je imalo prelazak sve većeg broja proizvođača na nekavezne načine proizvodnje.
Brzina kojom se ovaj trend širi i njegov utjecaj na europska i svjetska tržišta navela je već nekoliko europskih država na potpunu zabranu korištenja kaveza u industriji jaja. "Riječ je o Austriji, Švicarskoj i Luksemburgu, a Njemačka će to učiniti do 2025.", tvrdi Zrinka Košta, izvršna rukovoditeljica Ab ovo kampanje koju vodi Udruga Pobjede, a zalaže se za njihovo ukidanje u ovoj industriji.
Ističe kako je u sedam europskih zemalja postotak onih iz nekaveznog uzgoja danas veći od 60% ukupne proizvodnje. Globalno gledano, kaže i kako su četiri američke savezne države, od kojih su dvije najveći opskrbljivači tamošnjeg tržišta jajima, već odredile rok za tranziciju prema takvom načinu proizvodnje.
Razlog uspješnosti ovog trenda leži u povećanom senzibilitetu kupaca. "To pokazuje i uspjeh europske građanske inicijative "End The Cage Age" (Okončajmo doba kaveza, op.a.) koja je po broju prikupljenih potpisa za ukidanje ovog načina uzgoja druga po uspješnosti u povijesti Europske unije", napominje..
Otkriva i kako, prema anketiranju YouGov tvrtke za istraživanje javnog mišljenja, 75% ispitanika u Hrvatskoj smatra upotrebu kaveza na farmama okrutnom prema životinjama, a 76% ih misli da bi EU trebala prenamijeniti postojeća sredstva u poljoprivredi za prelazak na nekavezne sustave.
Zbog pritiska sve većeg broja kupaca koji zahtijevaju društvenu odgovornost u poslovanju, veliki broj tvrtki više ne nabavlja ovu vrstu jaja.
"Upravo je cage-free poslovanje najbolji primjer društvene odgovornosti koja donosi dobrobit ne samo životinjama, već i ljudima i okolišu", poručuju iz Udruge Pobjeda dodajući da se preko 2.000 internacionalnih i nacionalnih brendova već priključilo ovom trendu. Podsjećaju, Metro, Lidl, Walmart, Kaufland, Spar, McDonalds, Milka, Nestle, Danone, Unilever, Marriott International, Hilton Hotels i mnoge druge, potpuno su izbacile kavezna jaja ili su se javno obvezale do određenog roka to učiniti.
"Danas u Hrvatskoj posluje velik broj internacionalnih tvrtki koje su potpisnice ove izjave - Metro, Lidl, Kaufland, Spar brendovi su koji diktiraju nove standarde", kaže te dodaje da je njihova prisutnost na našem tržištu prilika za priključivanje domaćih tvrtki ovom trendu.
Da tu priliku žele iskoristiti pokazao je velik broj domaćih hotela, restorana i trgovačkih lanaca. "Međutim, zbog nedostatne količine nekaveznih na tržištu, nemaju mogućnosti uvrstiti ih u svoju ponudu", napominje ona dodajući kako sve veću potražnju za takvim jajima tumače kao poziv hrvatskim proizvođačima da prihvate izazov i idu ukorak s novim zahtjevima tržišta.
"Zasluge za globalno širenje cage-free trenda pripadaju koaliciji Open Wing Alliance koja okuplja više od 80 organizacija iz cijeloga svijeta na istom zadatku - ukidanje kaveza u industriji jaja", komentira.
Naime, organizacije koje su članice ove koalicije informiranjem javnosti o okrutnim praksama u ovoj industriji mijenjaju odnos društva prema životinjama i postavljaju nove standarde korporativnih politika o njihovoj zaštiti na nacionalnim, regionalnim i globalnim tržištima.
Inače, Udruga Pobjede se uz sudjelovanje u radu europske građanske "End The Cage Age" inicijative, svojom Ab ovo kampanjom priključuje i Open Wing Alliance koaliciji sa zadatkom da potakne domaće tvrtke iz svih sektora poslovanja na postupno izbacivanje kaveznih jaja putem javne Cage-free izjave.
Više informacija o ovoj temi možete pronaći ovdje.
Tagovi
Autorica
Partner
Nemetin 171A,
31000 Nemetin,
Hrvatska
tel: +385 95 81 777 69,
e-mail: zrinka@pobjede.hr
web: https://www.abovo-campaign.com/
SASA FRANIC
prije 4 godine
nema podataka o zahtjevima za ogradu i za smjestaj kokosi na livadi. vjerovatno bi ograda morala biti ukopana 40-50 cm cjelom duljinom, bar 180cm iznad zemlje ravno i on svinuta jos 30 cm prema van, ako bi i to sprjecilo predatore da se popnu preko ili iskopaju ispod. puno je za ulaganje, a nisam siguran da bi radilo. a vecina toj kokosi sto zovu "van kaveza" je i dalje drzana na farmama, ne hodaju one slobodno po vani na veci i mjesta.
Marta Radić
prije 4 godine
Ništa bacam se u eko jaja , gledala sam u SAD takvo jaje košta 1 dolar ( 6 kuna)i nema ih dovoljno.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Supruga mi uzgaja kokoši nesilice u nekaveznom sistemu za naše potrebe i djelomično za prodaju ! Priča je malo drugačija . Treba se imati objekat za smještaj po noći i djelomično po danu , dio zemljišta za pašu trave . Rizici ; kopci u brdskoj Slavoniji , kune , tvorovi ! Cijena nesilice je 30 do 50 kn , ovisno o starosti , mijenjaju se svake godine !
Stanislav Čavlek
prije 4 godine
Evo dobre ideje za poljiprivrednike, kojie se stalno tuze na premalu zaradu. Neka odvoje 1 do 2 hektara zemlje za uzgoj peradi (nekoliko tisuca komada) na slobodnom i proizvode ekoloska jaja. Imati ce vrlo dobru zaradu. Sve ce moci prodati po dobrim cijenama a na pocetku i bez vece konkurencije.
Marta Radić
prije 4 godine
Dobar smjer , treba uvesti eko certifikat za jaja, te odrediti da se samo takva jaja mogu koristiti u prehrani. Ipak jaje je značajna namirnica u prehrani ljudi. Koristi se u mnogim proizvodima