Pretraga tekstova
Operativni planovi u svinjogojskoj proizvodnji tek trebaju dati rezultate. Zbog nestašice odojaka za Novu godinu su profitirali prodavači janjetine iz uvoza
Tradicionalnih odojaka uoči Nove godine, koji su na domaćem tržištu gotovo upola jeftiniji (35 kuna po kilogramu) u odnosu na janjetinu, nestalo je kako u trgovačkim centrima tako i kod malih mesara.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, rekao nam je da se od 1,1 milijun svinja na domaćem tržištu, za osobne potrebe domaćinstava sad zakolje nešto više od pola milijuna svinja. Još prije tri godine taj broj je bio 700.000 svinja.
Dodaje da su posao klaonica u Hrvatskoj uvelike preuzeli trgovački lanci, koji u svojoj ponudi imaju već obrađeno meso. Osim toga, trgovci u ponudi imaju i meso za sušenje. Zanimljivo da odojaka za Novu godinu, kad uobičajeno raste njihova potrošnja, nije bilo dovoljno ni na zagrebačkim tržnicama. Profitirali su tako prodavači janjetine iz uvoza, koja se prodavala po cijeni od 55 kuna po kilogramu.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da je poremećaj u proizvodnji odojaka nastao u proljeće prošle godine, i unatoč pomoći proizvođačima taj manjak u proizvodnji, posebno na obiteljskim gospodarstvima, nije nadoknađen.
Operativni planovi u svinjogojskoj proizvodnji, uz nove velike svinjogojske farme Agrokora i Gavrilovića, tek trebaju dati očekivane rezultate, jer na domaćem tržištu nedostaje i običnih čvaraka, koji se na tržnicama dobro prodaju po cijeni od 40 kuna po kilogramu.
S druge strane, kod velikih proizvođača svinja zadržana je ista razina proizvodnje ili je čak i povećana. Riječ je o 25.000 krmača, odnosno 250.000 tovljenika iz domaćeg uzgoja.
No, jedne godine se u Slavoniji uz kupljenu svinju odojak dobivao besplatno, dok ih sada nema dovoljno. Na interventni otkup tržišnih viškova svinja prije tri godine država je potrošila 100 milijuna svinja.
Inače, tradicionalna svinjokolja iz godine u godinu je sve manja, a gotovo 40 posto tovljenika u domaćim torovima, koji su sve prazniji, iz zemalja je EU-a, posebno Danske i Nizozemske.
Sreća u nesreći je da je na tržištu zemalja EU-a stavljeno dovoljno tovljenika u uzgoj, pa se na proljeće može očekivati njihov uvoz po primjernim cijenama, što znači da cijena svinjskog mesa na domaćem tržištu ne bi trebala rasti. [Marinko Petković]
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje