Ne za umjetno osjemenjivanje ovaca!

Mrkanje, odnosno parenje ovaca, započinje, kako kažu stari stočari, "kada je dan kraći, a noć duža", točnije od listopada do travnja. Estrus ili spolni žar kod ovaca javlja se u tom razdoblju svakih 16 dana, za razliku od drugih životinja kod kojih traje duže.

Ovca se može pariti kada je spolno zrela što je kod ranostasnih ovaca od šest do sedam mjeseci, a kod kasnostasnih između 10 i 12 mjeseci starosti. Oplodnja može biti prirodna i umjetna.

Problemi s umjetnim osjemenjivanjem

Iako je umjetno osjemenjivanje ovaca jedno vrijeme bilo jako popularno i zastupljeno, donosilo je sa sobom i određene probleme.

"Oplodnja stimuliranim hormonima, odnosno umjetni način osjemenjivanja je jedno vrijeme bio dosta popularan, međutim moj savjet je da se on ne primjenjuje. Tada se dobiva nekontrolirana oplodnja jajnih stanica, to jest može doći do pretjeranog broja janjadi. Ovca se iscrpi, često se događa da dođe do nekih anomalija, i kod ovce i kod janjadi", tvrdi stručnjak za stočarstvo, Goran Joksić.

Laparoskopsko osjemenjivanje

Među umjetnim osjemenjivanjem ovaca, ubrajamo i laparoskopsko - osjemenjivanje direktno u maternicu uz minimalni kirurški zahvat. Međutim, Joksić kaže da je ova metoda dosta skupa. Njome se ne može kontrolirati kvaliteta janjadi, niti kasnije ovaca. Dok se laparoskopsko osjemenjivanje smatra generalno uspješnim, osjemenjivanje ovaca svježom spermom u 60 do 80 posto je uspješno, a duboko zamrznutom oko 30 posto.

Tijekom mrkanja treba obratiti pažnju na hranidbu

Umjetno izazivanje estrusa

S druge strane, znanost sve više napreduje, pa za one koji žele intenzivniju proizvodnju, ne moraju čekati sezonu parenja ovaca, već mogu umjetno izazvati estrus.

"Umjetno izazivanje estrusa kod ovaca može dovesti do hormonalnog poremećaja, jer spužvice koje se stavljaju, umaču se u hormone i na taj način se umjetno izaziva indukcija, a to nije toliko uspješno koliko se misli, niti zdravo za životinju", ocjenjuje stručnjak.

Kako odrediti kvalitetu ovna?

Pojedini se stočari žale da njihova ovca nije umjetno osjemenjena sjemenom ovna koga su tražili, što se ispostavilo tek kasnije kada se ovca ojanji, a janjad odrastu. Stručnjak Goran Joksić kaže da do ovoga može doći nenamjernim miješanjem ili mahinacijom, ali da tada nastaje velika ekonomska šteta za čitavo gospodarstvo i nemogućnost natjecanja za subvencije. Ako se ipak odlučimo za prirodan način oplodnje, pitali smo, kako možemo znati je li ovan kvalitetan?

"To se može najprije vizualno utvrditi. Mošnje moraju biti dobro razvijene, ovan mora biti u kondiciji, ne smije biti mršav, ali ni predebeo, jer tada izgubi volju za skakanjem. Često se proizvođači hvale da im je ovan težak 150 kg, ali takav ovan će jedno vrijeme skakati, a poslije će izgubiti volju, zbog velikog postotka masti. Također i kod ovaca dolazi do zamašćivanja, odnosno salo prekrije jajnike zbog čega jajne stanice ne mogu biti oplođene", kaže Joksić.

Hranidba ovaca i ovnova

Ipak, tijekom mrkanja treba obratiti pažnju na hranidbu. Ovcama i ovnovima daje se više koncentrirana hrana, s pojačanim sadržajem kukuruza i naročito hrana s više vitamina E.

Mošnje kvalitetnog ovna moraju biti dobro razvijene, ovan mora biti u kondiciji, ne smije biti mršav, ali ni predebeo, jer tada izgubi volju za skakanjem.

"Moja preporuka je da se ovnovima koji su u parenju dodaju dva ili tri sirova jaja dnevno i poneka mrkva, jer jaja imaju dosta tokoferola, kemijske tvaru na bazi vitamina E, a poznato je da je mrkva bogata upravo ovim vitaminom, pa će broj spermatozoida biti kod ovna veći i broj oplođenih jajnih stanica kod ovce", predlaže Joksić.

Joksić dodaje da ukoliko primjenimo ove jednostavne pripreme i metode za povećanje svog stada na prirodan način, imat ćemo zdrava i plemenita grla, bez puno troškova i neizvjesnosti.

Foto: Bigstockphoto/Nataba/Julijana Kuzmić