Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Stjepan Žunac
  • 27.07.2016. 13:30

Ne ugovaraju proizvodnju jer se boje!

Radom i dobrom primjenom poljoprivredne prakse obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Stjepan Žunac obrađuje 58 hektara površina namijenjenih proizvodnji hrane za stoku. Unatoč trudu, suočavaju se s teškim stanjem u stočarstvu koje je nekadašnjih 150 tovnih svinja smanjilo na 30 te zbog kojeg proizvodnja mlijeka gotovo i nestaje sa sela.

  • 5.591
  • 744
  • 0

Da s nekadašnjih 10 hektara nije bilo lako doći do 48 vlastitih te 10 zakupljenih, dokazuju i znojna, ali ponosna lica nekoliko desetljetnih čuvara obiteljske tradicije ratarske proizvodnje, tova svinja i junadi te proizvodnje mlijeka u kojoj Republika Hrvatska po razvijenosti i proizvodnji značajno zaostaje za članicama Europske unije.

Poljoprivreda je ostavština obitelji

Nekad davno, Stjepanovi su roditelji u Babinoj Gredi nastavili višegodišnju tradiciju započetu od marljivih očeva te tako usvojili znanja, vještine i običaje u području gospodarske djelatnosti poljoprivrede. Radom i dobrom primjenom poljoprivredne prakse, otac, majka i nositelj gospodarstva, sin Stjepan sa suprugom i dvoje djece, obrađuju 58 hektara poljoprivredno-obradivih površina, čime uz stočarsku proizvodnju postaju hvalevrijedni gospodarstvenici.

OPG Stjepan Žunac

Zbog preskupe investicije ne koriste navodnjavanje

Polazeći od primarne stočarske proizvodnje, navodnjavanje je Žuncima preskupa investicija. "Proizvodimo hranu za stoku čija je cijena po jedinici grla niska. Osim cijena po grlu goveda, prepreka za navodnjavanje su nam i zastrašujuće otkupne cijene mlijeka jer ulažemo puno, a zaradimo malo", kazao je Stjepan.

Uvoz i dampinške cijene ugrožavaju OPG Žunac i ostale mljekare

U ovoj grani poljoprivrede, najveći je problem uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca po dampinškim cijenama, odnosno prodaji po cijenama ispod troškova proizvodnje. Dampinške cijene često ne pokrivaju ni varijabilne troškove (troškove sirovine, nadnice) proizvodnje, što brojne proizvođače baca u očaj.

Visoki troškovi u proizvodnji, a niske cijene mlijeka

Ovi proizvođači mlijeka koji unatoč ulaganjima i radu, jedva spajaju kraj s krajem, navode kako im najviše problema zadaju nametnute cijene u iznosu od 2.00 kn/kg koje se ne isplaćuju na vrijeme, dok su im troškovi veliki: kukuruz 1.2 kn/kg + PDV, sačma soja/suncokret 4.00/kg / 2.5 kn/kg, stočno brašno 1.65 kn/kg.

Tov svinja je nekad bio puno razvijeniji

Od navedenih komponenti se napravi smjesa od koje goveda pojedu cca 12-15 kg dnevno - sijeno lucerne 1.5 kn/kg + PDV (jedu 12-15 kg dnevno), sjenaža 1.5 kn/kg +PDV (jedu 10 kg dnevno), silaža 2 kn/kg +PDV (jedu 12 kg dnevno), premiksi 25 kg - 300 kn, (300 grama po kravi dnevno), dok troškove vode, struje, i ljudskog rada ne otrkivaju.

Racionalizacija troškova, no ne i otkazi

Uzimajući u obzir teško stanje u području poljoprivrede, Stjepan radi racionalizacije troškova nabavlja repromaterijale na onim mjestima gdje su im cijene najpovoljnije. "Ne kupujemo na prvu, nego se baziramo na dogovore i pregovore oko cijena", kazao je Stjepan koji unatoč visokim trošovima redovito isplaćuje plaće dvoma radnicima od kojih je jedan u stalnom random odnosu, a drugi sezonskom.

Hranidba goveda

Da bi osigurali zdravlje goveda i zadovoljavajuću proizvodnju mlijeka, potrebna je kvalitetna hranidba kojom se utječe na sastav i količinu mlijeka. Žunci 17 krava i 20 bikova domaćeg čistokrvnog simentalca (koji se najviše koristi kao mliječno govedo i za uzgoj kvalitetnog podmlatka za tov) hrane kukuruzom, zobi, ječmom, mineralno vitaminskim dodacima, kukuruznom silažom, sjenažom i livadinim sijenom kako bi im osigurali kvalitetniji i potpuniji obrok. Obroke sastavljaju u skladu dobivenog i očekivanog mlijeka, a krave hrane u isto vrijeme tijekom svakog dana.

Radovi na polju

"Na uzgoj hrvatskog simentalca smo se odlučili jer je dugovječno i nezahtjevno govedo glede hranidbe koje se odlikuje odličnom kakvoćom mesa s malo masnoće", poručio je Stjepan.

Tov svinja

Unatoč trudu, zbog neisplaćene robe, nekadašnji broj od 150 tovnih svinja danas se smanjio na 30. Kako bi svinjama osigurali visoki unos hrane te dobili što kvalitetnije meso, sa što većim udjelom mesa u polutki, hrane ih dva puta dnevno kukuruzom, ječmom, sojinom sačmom i mineralno vitaminskim dodacima.

Prodaja i skladištenje vlastitih proizvoda

Stjepan rijetko ugovara proizvodnju jer ju smatra obavezom i potencijalnom prijetnjom nepoštene trgovine od strane kupaca jer tvrdi on, ugovor vas obvezuje da kupcu morate predati robu, ali ne i da ju isti mora platiti po tržišnim cijenama, a u zakonskom roku. Uzimajući u obzir da su u poljoprivredi problem naplate, ne koristi nikakav oblik marketinga jer smatra da mu ne može pomoći. Višak kukuruza, pšenicu, soju i srodne proizvode prodaje u sezoni (onome tko ih je spreman platiti, ne gledajući na rok plaćanja), dok kukuruz, lucernu i zob skladišti u vlastitim skladišnim prostorima.

Ne možemo se naplatiti putem ovrha, dok nama svi sve mogu uzeti

Korisnici su poticaja koji im prvenstveno služe za unapređenje proizvodnje, a samim time i za povećanje poljoprivrednih površina, što je Stjepanu osobito drago.

"Osim neodgovornosti kod isplate poticaja, problem je što svatko drugačije tumači određena pravila, no, najveći je problem što se mi kao proizvođači zakonski ne možemo naplatiti od nikog putem ovrha, dok u svrhu naplate potraživanja nama svi drugi mogu uzeti nekretnine i pokretnine", elaborirao je Stjepan Žunac.

Kako poljoprivredna politika smanjuje broj poljoprivrednika

"Poljoprivredna politika forsira na smanjenju proizvođača iako se broj već prepolovio. S poljoprivrednom proizvodnjom, poljoprivrednik je obvezao cijelu obitelj, poglavito ako se radi o ratarsko-stočarskoj proizvodnji. Samo radom, redom, disciplinom, upornošću i uzajamnom podrškom obitelji može se opstati u ovoj branši, a ono što osobito treba izbjegavati su nepotrebni krediti koje nitko neće otplatiti umjesto vas", kazao je Stjepan.

Problemi s nepodudaranjem izmjerenih površina

"Najveći problemi u poljoprivrednoj proizvodnji su birokracija i nepovezanost raznih nametnutih agencija, a odgovornost na koju nas se poziva, iste nemaju, niti se traži od njih, što se prvenstveno odnosi na kontrole. Površine se mjere satelitski te ih u Agenciji upisuju bez naše suglasnosti, a u zahtjevima za poticaj stoji ono što su napisali. Kad se provode kontrole, ako se površine ne slažu s izmjerom na terenu i na česticama pojedinačno, mi ispadamo krivci", dodao je Stjepan Žunac.


Povezane biljne vrste

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Lucerna

Lucerna

Sinonim: - | Engleski naziv: Lucerne | Latinski naziv: Medicago sativa L.

Lucerna se uzgaja na svim kontinentima, a od europskih zemalja najveći je proizođač Francuska. Za prehranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košnjom,... Više [+]

Zob

Zob

Sinonim: - | Engleski naziv: Oats | Latinski naziv: Avena sativa L.

Zob je ranije korištena za proizvodnju kruha, ali s porastom standarda koristi se za proizvodnju prehrambenih proizvoda (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice itd.).... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

OPG Stjepan Žunac Stočarska proizvodnja Poticaji Navodnjavanje Babina Greda Kukuruz Ratarska proizvodnja Repromaterijal Niske cijene mlijeka Investicije Troškovi Lucerna Zob Naplate Stočarska proizvodnja Racionalizacija Troškovi Ulaganja


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]