Nakon prvog travnja Hrvati će piti alpsko mlijeko!

"Hrvatski mljekari su bespomoćni u ovoj situaciji i samo se mogu pomoliti Bogu!", komentira Miroslav Kovač iz Udruge obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava Život ukidanje mliječnih kvota u EU.

Dok su se države članice posljednjih godina pripremale za povećanje proizvodnje nakon 1. travnja, u Hrvatskoj ga nema dovoljno ni za vlastite potrebe. Istovremeno zbog ruskog embarga, na policama trgovačkih lanaca već je litvanski sir ili poljsko mlijeko.

Kako će ukidanje mliječnih kvota u EU utjecati na domaće mljekarstvo?

"Kada se priča o kvotama, onda se govori o Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj kao najvećim proizvođačima mlijeka u Europi, a Hrvatska ima tek neznatne količine. Problema s kvotama nemamo jer mlijeka nemamo dovoljno ni za sebe. Globalno, pak, Hrvatska nema i nije pripremila mjere da se zaštiti, niti da se unaprijedi zbog neke odluke EU", smatra on.

Slamku spasa za hrvatske farmere vidi u drugačijoj orijentaciji i dopuni proizvodnje, udruživanju ili spajanju s većim proizvođačima.

"Mlijeko se može direktno prerađivati i prodavati u najbližoj okolici farmi. S druge pak strane, farmeri se mogu udružiti kako bi izgradili mljekaru, što je dugoročni potez ili mogu iskoristiti postojeće mljekare koje bi se povezale s postojećim proizvođačima. Ništa nije nemoguće, ali se mora napraviti, pokrenuti", upozorava ovaj stručnjak.

Takav model pokazao se uspješnim u vodećim europskim državama po proizvodnji mlijeka. Samo Austrija, primjerice, iznosi, povećat će proizvodnju mlijeka za onoliko koliko iznosi ukupna hrvatska godišnja proizvodnja.

Spasit će nas samo kvaliteta domaćeg mlijeka

"Svaka država članica EU ima specifičnih problema u mljekarskom sektoru, a mi ih imamo previše jer smo neorganizirani, nemamo dovoljno mlijeka, a svake godine imamo sve manje životinja i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koji se bave mljekarstvom. Takvo okruženje nije motivirajuće", opisuje Kovač.

Ukidanje kvota hrvatske proizvođače suočit će s globalnim igračima i konkurencijom. "Kroz cijenu mlijeka se to neće moći definirati jer više neće biti potpora pa se na taj način neće moći zaštititi proizvodnja. Tržište se može obraniti spajanjem ljudi i njihovih proizvoda s lokalnim brendovima", predlaže napominjući kako treba izgraditi i prezentirati kvalitetu domaćeg mlijeka te stvoriti određeni odnos potrošača prema tome. Vremena po njemu u Hrvatskoj više nema.

Otvoreni smo jedino za uvoz

"Dolazimo na tržište s izuzetno dobro organiziranim mliječnim sektorom, od onoga koji proizvodi do onoga koji prerađuje i distribuira. Svaka država članica ima snažnu podršku vlastite države kroz ruralne programe, izravna plaćanja i specifične potore, a mi smo na vjetrometini i otvoreni za uvoz sa svih strana", poručuje Kovač.

U Hrvatskoj će ostati samo oni koji su cjenovno konkurentni, mogu jeftino proizvoditi i oni koji se uspiju udružiti s prerađivačima, a u čemu bi trebala pomoći država.