Pretraga tekstova
Bolje govedarsko sutra
Na 6. aukcijskoj prodaji rasplodnih bikova (organizacija AFZ i HSC-agencija) ponuđeno je 12 grla, polučena je cijena od prosječno 22 tisuće kuna, a jedno je grlo ostalo neprodano. Zagrebački znantsvenici prof. dr. Mladen Knežević, doc.dr. Goran Perčulija, dipl. inž. Vesna Bulić izrazili su zadovoljstvo transferom svježe krvi direktno u proizvodnju te istakli da je to u ovoj sezoni već druga skupina rasplodnih bikov-a charolai.
Auckiji su nazočili i bikove kupili predstavnici poduzeća g. Fiolića (Josip Ravlić s farme Jelas u Hrvatskoj Dubici, g. Moralića (Ivan Špigelski kutjevačka farma Škomić, kombinat iz Valpova, veliki đakovački farmeri Franjo (Ivan) Havel, prava zaljubljenica u goveda Ljubica Brač s čije su farme neki rasplodnjaci dovezeni kao telad i ostali. Gđa. Brač je naime 2007. iz Francuske uvezla značajan broj rasplodnih grla charolai, ulažući u njih čak i drage nekretnine.
Bikovi su do rasplodne faze odnjegovani na Centru za travnjaštvo zagrebačkog Agronomskoga fakulteta, koji je vodio i sustavnu kontrolu (tjelesne građe) svakog pojedinog grla, a u praksi će se dokazati u prirodnom (haremskom) osjemenjivanju kod naših najpoznatijih uzgajivača u sustavu «krava+tele».
Trend križanja mesnatih goveda s mljekarskim pasminama pokazao se dobrim u kakvoći mesa, randmanu (iskoristivosti) na klaonici, te što ova robusnija goveda mogu boraviti u jednostavnijim štalama ili na otvorenome i bolje koristiti kabastu hranu. Samo križanje, hribridizacija kod teladi za tov (F1) daje bolju vitalnost, a kod reprodukcijskoga uzgoja vlasnici grla očekuju osnivanje udruge te formiranje vlastitih uzgojnih linija prema rodovnicima.
Na margini aukcija čuli su se komentari, da je problem proizvodnje junetine u nestašici teladi te se projekt krava+tele svakako za pozdraviti. Beby Beef (obrada do 400 kilograma) u Hrvatskoj je prošlost. Sada se obrađuje junad od 400 do 600 kilograma, ali zahvaljujući novom genomu i tehnologiji uzgoja kakvoća mesa ne pada nego raste. Svakako, proizvodnju treba dizati kvantitativno, jer junetine nema dovoljno niti u Europi. Veliki proizvođači, (97 % ponuđenoga mesa) junetinu nude svježu i u prerađevinama, a smatraju da bi se posebno trebao ograničiti uvoz komponenti za prerađevine.
Autor: Rajko Polić
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.