Na OPG-u najmlađeg poljoprivrednika u Dežanovcu

"Ne bi nikada otišao u inozemstvo kao moji vršnjaci. Od djetinjstva sam se htio baviti poljoprivredom. Sada tovom junadi i ratarstvom. Moja želja je biti poljoprivrednik, nadam se da ću od te grane moći prehraniti svoju četveročlanu obitelj", nada se 24-godišnji Čeh Danijel Fofonjka, najmlađi vlasnik OPG-a u Dežanovcu, član lovačkog i vatrogasnog društva, otac dvaju sinova.

Danijel, koji je završio srednju školu u Grubišnom Polju, smjer poljoprivredni gospodarstvenik, na zajedničkom OPG-u sa svojim roditeljima obrađuje 70 ha zemlje, a od toga je 20 ha njegovih. Na njima uzgaja četiri kulture - pšenicu, uljanu repicu, kukuruz i soju. "Zbog plodoreda i kvalitetnijih prinosa, svaku na 15-17 ha. Sav urod prodajemo i ne upotrebljavamo ga za hranidbu. Jedino iskoristimo pšeničnu slamu i sijeno. Smjesu za tov teladi kupujemo od Agroprerada Belje, s kojom surađujemo.

Tov teladi - isplativa grana poljoprivrede

Osim navedenih kultura imam i 1 ha lješnjaka", kaže Danijel. Fofonjka vidi u tovu teladi budućnost. Sada ima u štali 250 komada teladi težine 100-250 kg. "Cijena se nikada ne zna, ali vrti se oko 10-13 kn/kg žive vage", dodala je Danijelova mama.

"To je muška i ženska telad koje nam dodaje firma Belje, njima uslužno tovimo. Telce tovimo 4,5 mjeseca, poslije se odvoze na druge farme, gdje se opet tove na težinu do 600 kg", objasnili su nam Fofonjkovi. Telci se sada već nekoliko godina dovoze iz Rumunjske, prije iz Hrvatske i Austrije.

Privatne zemlje još ima u Dežanovcu

"Sa kvalitetom životinja smo zadovoljni. Planiramo izgraditi još staja i kupili bi još zemlje. Državna zemlja se kod nas u Dežanovcu može teško dobiti radi konkurencije, jedino se može kupiti od starosjedioca i to po cijeni 1.500 eura za hektar. Svoju zemlju imamo u blizini kuće do tri kilometra, tako da ne potrošimo toliko goriva nepotrebno. Dežanovac je selo blizu Daruvara, iz kojega odlazi puno mladih, ali i starijih starosjedioca, tako da privatne zemlje još ima."

Od krmača preko bekona, koza na telad

Kako je sve na farmi počelo, ispričali su Danijelovi roditelji Renata i Vitomir: "Najprije smo se 10 godina bavili uzgojem rasplodnih krmača. Onda prešli na tov bekona, ali kad nas je dva puta zadesio interventni otkup i mi bili prisiljeni prodavati robu po niskim cijenama, odustali smo i odlučili se za koze, koje smo radi mlijeka uzgajali dvije godine. S time smo bili zadovoljni, ali bilo je vrlo naporno. Jednog dana 2006 godine su na našu farmu došli predstavnici Agrokora i nagovorili su nas (jer su vidjeli, da imamo dosta staja) da se bavimo tovom teladi. S tim smo počeli prije 12 godina i najprije tovili 60 komada.

Tove 240 komada teladi

Poslije dvije godine smo povećali za duplo - 120 komada. Sada tovimo 240 komada teladi. Štale smo renovirali sami bez kredita. Za sada smo zadovoljni i sa otkupnom cijenom i sa suradnjom sa Beljem. Sumnjivo je samo to što smo prije odradili sedam turnusa tova za godinu, ali ove godine samo tri turnusa. Prije telci nisu stigli narasti i Belje ih je htjelo premjestiti na drugu farmu na daljnji tov. Sada nam se prvi put dogodilo, da nemamo sve četiri štale pune. Ne znamo što se dešava, ali nešto sigurno", zaključili su dežanovečki polojoprivrednici.

"Osim tova junadi i ratarstva sa svojom mehanizacijom obavljamo usluge kombajniranja, baliranja, ali i druge poslove. Imamo četiri traktora snage 70-200 konja, kombajn i sve priključke. U sezoni obradujemo 300 ha površina", dodao je simpatičan mladi poljoprivrednik, koji nam je pokazao i veterana, češki traktor Zetor snage 160 konja, star 34 godine. "On je pouzdan i stalno u funkciji", hvali ga gazda Danijel.

Mjera 6.1.1. fondova za mlade poljoprivrednike

Ove godine su Danijelu iz europskih fondova odobrena sredstva za mjeru 6.1.1 za mlade poljoprivrednike do 40 godina u iznosu 50 tisuća eura.

"Nisam očekivao da ću proći. Novac sam čekao godinu dana. Isplata se vrši na tri rate, što je dosta nezgodno, za to što sam imao u planu kupiti veliki traktor od 200-250 konja. Prva rata mi je već sjela na račun. Drugu i treću ratu mogu tražiti tek za tri mjeseca, kad potrošim prvu ratu. Ne znam, kako ću to riješiti, zato što kupiti traktor na razdoblje od šest mjeseci je nemoguće. Morao bi uzeti kredit iz banke, ali na osnovu posjedovanja samo 20 ha zemlje ne mogu dobiti tako veliku svotu novaca.

U međuvremenu sam već iz vlastitih sredstava veliki traktor kupio. Novce bi potrošio za farmu teladi do 600 kg. Namjera mi je zaokružiti cijelu priču i ne biti samo dio lanca. Htio bi biti svoj gazda i sam nabavljati i prodavati telad. Na EU fondove se mogu javiti ponovo iduću godinu, ali ne mogu se upisati prije nego mi završi ova. Poticaje ne dobivamo na vrijeme, za to ne možemo planirati proizvodnju", žale se farmeri.

Novce potrošimo prije nego ih dobijemo

"Novce potrošimo prije nego ih dobijemo. Za telce ne dobivamo poticaj, za to što nisu naši, ali od Belja. Poticaj za plavi dizel dobivamo samo na osnovu posjedovanja 70 ha naše zemlje i to 9000 l, mi ali trošimo 14 000 l, i za to moramo kupovati skuplji dizel. Kartice na plavi dizel se dobivaju u 1-2 mjesecu za cijelu godinu na osnovi hektara ili broja životinja. Nikad ne znamo, za što smo poticaje dobili.

Za predlanjsku godinu smo primili 2300 kn/ha i za lanjsku samo 1800 kn/ha, tako da očekujemo još novca. Stalno obećavaju da isplata poticaja će se vršiti za prošlu godinu do četiri mjeseca tekuće godine, ali na primjer ove godine je isplata kasnila i isplaćivala se još u kolovozu ove godine", požalili su se Fofonjkovi.

"Nikad ne bi otišao iz Hrvatske. Mislim, da i tu se može kvalitetno živjeti. Što vrijedi, kada dobiješ plaću od 2000 eura, kad ne možeš biti sa svojom obitelji, ne možeš vidjeti svoju djecu. Selo ima svoje prednosti i mane. Ja imam za koga živjeti - imam suprugu Moniku i sinove trogodišnjeg Mihaela i jednogodišnjeg Gabriela", zaključuje sretni tata, koji ima i potporu od roditelja i dviju sestara, koji pomažu, ali se ne bave poljoprivredom.