• Dobre priče
  • 26.09.2015. 07:25

Na magarećem mlijeku izgradio uspješan biznis!

"Da bismo dobili magareće mlijeko, moramo ga ukrasti puletu", pojašnjava Andrija. Od jedne magarice može se dobiti tek dva do tri decilitra mlijeka po mužnji. Magareće mlijeko po svojem je sastavu najsličnije majčinom, a budući da je slatko, djeca ga izuzetno vole.

  • 3.335
  • 794
  • 0

"Stočarstvom sam se počeo baviti 2007. godine, iz ljubavi prema životinjama, osobito konjima. Magarce sam zatim nabavio sasvim slučajno. Kupio sam dvije magarice i jedno pule mijenjao za konja", priča nam Andrija Ribičić, mladi poljoprivrednik iz Šestanovca u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

"Kupci naše magareće mlijeko traže za sve i svašta, ponajviše zbog alergija i imuniteta. To je jedino mlijeko koje mogu piti mala djeca, alergična na sve ostale vrste mlijeka", pojašnjava Ribičić.

Naime, ovo mlijeko ima jako mali postotak mliječne masti. Andrija na gospodarstvu broji stotinjak magarica, od kojih 15-tak magarica trenutno muze. Jedino je problem što je mlijeko za proizvođača izrazito skupo, budući da se krade puletu.

Ovaj uspješan proizvođač upisan je u Bazu proizvođača. Upiši se i ti ovdje!

Mlijeko moramo ukrasti puletu

"Da bismo dobili magareće mlijeko, moramo ga ukrasti puletu. Pule odvojimo od majke dva do tri sata", pojašnjava Andrija. Jednom mužnjom magarice dobiva se tek dva do tri decilitra mlijeka, a ukupno, nastavlja Andrija, od magarica koje muze može dobiti u prosjeku 5 litara mlijeka dnevno. Magareće mlijeko po svojem je sastavu najsličnije majčinom, a budući da je slatko, djeca ga izuzetno vole.

Magarci na Biokovu

Andrijino je jedno od najjeftinijih na tržištu, a to mu omogućuje veliko stado u uzgoju. S dvije ili tri magarice u uzgoju, a uz činjenicu da mlijeko kradete njezinom mladunčetu, mlijeko postaje izuzetno skupo. Svoju je proizvodnju Andrija ustrojio na način da ne muze sve magarice u isto vrijeme, već ima tri ture godišnje. To mu omogućuje da mlijeko nudi tijekom cijele godine. Cijena magarećeg mlijeka ovisi o načinu proizvodnje pa i pakiranju, a na tržištu se nudi po cijeni od 200 do 1.000 kuna.

"Ono što mi trenutno predstavlja najveći problem su vukovi", pojašnjava Andrija. Iako ne napada čovjeka, vuk je izrazito opasan za stada koja slobodno pasu na biokovskim pašnjacima i stočarima uzrokuje velike gubitke. U tu svrhu Andriji se najboljim pokazao Kangalski pas.

I kada me zasmeta nepravda kojom smo okruženi i nervoza oko posla, uvijek se sjetim svojih životinja i dan postane bolji.

Vukovi uzrokuju gubitke

Ovom mladom stočaru radni dan započinje oko 6 sati ujutro, ali priznaje niti jedan dan mu nije isti. "I kada me zasmeta nepravda kojom smo okruženi i nervoza oko posla, uvijek se sjetim svojih životinja koje me čekaju i dan mi postaje bolji." Na Biokovo Andrija ide svaki drugi ili treći dan, kako bi provjerio buše, jer kaže, u zadnje mu se vrijeme često događaju krađe krava. Dok bušu uzgaja poglavito zbog mesa, magarice se muzu jednom do dva puta dnevno, a u tom mu poslu pomažu roditelji.

Buša - hrvatsko autohtono govedo

"Ovakvi su nepristupačni tereni idealni za skromno govedo kao što je buša." A kako se danas proizvodi sve manje zdrave hrane, sve je veći interes za bušine proizvode pa je Andrija član Udruge uzgajivača buše, a nastupa i na brojnim izložbama. Iako je korisnik poticaja i oni mu pomažu, Andrija do sada nije koristio sredstva iz EU fondova.

Buša idealna za eko uzgoj

"Ovo je govedo po svojim karakteristikama idealno za područje Like i otoka, budući da zahtjeva minimalne inpute, a otporna je na bolesti i parazite. Treba joj samo pašnjak", prepričava. Mnogi će reći da je upravo ova pasmina idealna za ekološki uzgoj.

Buša je izvorno govedo područja Dinarida, koje je sve do 20. stoljeća bilo osnova stočarske proizvodnje. Područje Dalmacije ne može iznijeti govedo kao što je Simental, ovdje nema toliko mnogo oranica na kojima se može proizvoditi krmna smjesa. A buša - ona sama sebe hrani. Potreban joj je samo pašnjak, gdje može proživjeti i zime i ljeta. Buša je skromna - skromno daje, ali malo i uzima.

Za bušu će se reći kako je to živi spomenik čovjekova truda i rada kroz protekla vremena.

Sa snimanja filma Winnetou

Snimanje filma o poglavici Winnetou

Svima će zasigurno biti interesantna informacija da je ovaj mladi poljoprivrednik i zaljubljenik u konjogojstvo, sudionik filma Winnetou, koji se počeo snimati 13. kolovoza u Hrvatskoj. Za snimanje filma o indijanskom poglavici, Andrija je iznajmio svoje mule, koje mu predstavljaju veliko zadovoljstvo.

"Nisam megaloman, najsretniji sam kada mogu živjeti od svoga rada. Ljudi se ne smiju bojati posla, poljoprivreda nije bauk i od nje se može živjeti. Kvalitetan proizvod najbolji je put ka uspjehu i mušterije to cijene", poručuje nam Andrija, koji je bio uključen i u BBio projekt - projekt očuvanja bioraznolikosti pograničnih područja, koji se provodio na području Dalmacije i Hercegovine, a nositelj projekta u Hrvatskoj bila je Rera, razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije.

Kako uživo izgleda uzgoj buša na Biokovu pogledajte u videu izrađenom putem projekta BBio.


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Pročitaj više »

Tagovi

Andrija Ribičić Šestanovac Splitsko-dalmatinska Magareće mlijeko Baza proizvođača Kangalski pas Biokovo EU fondovi BBio projekt Buša Uzgoj buše


Autorica

Marina Bošnjak

Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pozdrav iz Mrkoplja, kafić "Stari Baća"