• OPG Emina Burek
  • 26.09.2021. 15:00
  • Zagrebačka, Mostari

Na farmi Emine Burek godišnje se proizvede 1,5 milijun litara mlijeka i 50 tona mesa

Uvijek sam bila sretna i ponosna što radim u struci i bavim se poslom koji volim, ali me rastužuje i zabrinjava teško stanje u sektoru mljekarstva, kaže vlasnica OPG-a koju optimizam ne napušta ni u najtežim uvjetima.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
  • 10.627
  • 1.429
  • 1

U selu Mostari, 60-tak kilometara od Zagreba nalazi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Emine Burek, koja je nakon završetka fakulteta odlučila ostati na selu i baviti se onim što voli raditi od malena. Odrasla je na farmi koju su pokrenuli njeni roditelji Josip i Zlata, koji i danas uz  njezinog supruga Danijela, rade na OPG-u.

A posla je kao u priči, pa uz ovu obitelj na farmi već godinama radi i deset radnika iz obližnih sela. Trenutačno se na farmi nalazi 500 grla stoke simentalske pasmine, od toga 200 muznih krava, a ostalo su junad u tovu, telad te junice u dobi od godinu dana pa sve do visoko steonih. Kao izdvojeni sustav, na ovom gospodarstvu nalazi se i 60 grla pasmine Limousine u sustavu krava-tele.

Na mužnji je svakodnevno oko 155 krava koje proizvedu oko 4.000 kg mlijeka, ovisno o stadiju laktacije i broju novooteljenih. Burekovi se prvenstveno bave proizvodnjom mlijeka, i to gotovo 1,5 milijuna litara godišnje, ali i mesa jer imaju simentalsku pasminu za koju Emina kaže da je najbolja kombinirana pasmina na svijetu. Lani su proizveli 50 tona junetine.

Vrhunska genetika na farmi

Na 200 hektara poljoprivrednog zemljišta proizvode hranu za stoku odnosno travnu sjenažu i kukuruznu silažu dok koncentrirani dio obroka kupuju. Zbog velike pažnje koju posvećuju genetici, ova vrijedna poljoprivrednica završila je i tečaj za osjemenjivanje, pa taj posao na farmi radi sama, uz brigu o hranidbi i zdravlju svojih kravica.

"Morali smo izbalansirati hranidbu, osigurati kvalitetan smještaj i koristiti vrhunsku genetiku da bismo imali visoku proizvodnju i opstali, barem za sada. Sva naša muška telad završi kod nas u tovu, a manji broj se genotipizira te kasnije koristi na drugim gospodarstvima za prirodni pripust ili odlazi u neki od centara za reprodukciju“, pojašnjava.

Tijekom koronakrize dobro su poslovali, a otkup mlijeka oduvijek dobro funkcionira, kaže ova vlasnica OPG-a. Međutim, cijena nije jedini faktor koji im je bitan u poslovanju. Puno važniji je omjer inputa i outputa, odnosno ulazni troškovi stočna hrana, repromaterijal, rezervni dijelovi, gorivo i slično, u odnosu na izlazne proizvode.

Simentalska je najbolja kombinirana pasmina na svijetu, kaže vlasnica OPG-a (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)

Posljednjih dana taj je odnos strašno poremećen, žali se, jer su sve ulazne jedinice poskupjele od 50 do 100 posto, a cijene njihovih proizvoda, mlijeka i mesa, ostale nepromijenjene i zato ova poljoprivrednica smatra da je stanje u stočarstvu, bez obzira o kojoj se proizvodnji radi, nadalje neodrživo.

"Svaka proizvedena litra mlijeka ili kilogram mesa, stvara nam gubitak od 25 do 40 posto, otkako su cijene svih naših inputa višestruko porasle. Svaki dan s proizvodnjom svjesno 'idemo u minus' i to je sada alarmantno stanje jer kada ponajbolje i velike farme gube korak, onda je samo pitanje dana do kada ćemo svi opstati pod ovim uvjetima“, zabrinuto će.

Lani započeli s proizvodnjom električne energije

U svoju farmu Burekovi su uložili veliki novac, a ulaganja su dijelom financirali iz Programa ruralnog razvoja RH. Svake godine redovno osiguravaju svoju farmu i proizvodnju te koriste Mjeru 17, kojom se financira 70 posto police osiguranja poljoprivrednicima.

Otkad postoji Mjera 4, redovito su se javljali na natječaje te europskim sredstvima iz podmjere 4.1.2. izgradili gnojište za stajski gnoj, kupili cisternu za gnojnicu, prikolicu za stajnjak te zglobni utovarivač, a lani su kroz podmjeru 4.1.3. izgradili i sunčanu elektranu. U prosincu 2020. godine započeli su s proizvodnjom električne energije, a preostaje im još s distributerom uskladiti potrebe i zahtjeve.

Unatrag šest godina javljali su se i na natječaj za podmjeru 4.1.1. radi kupovine potrebne mehanizacije za farmu, ali do sada nisu uspjeli proći. "Zbog sustava bodovanja i prioriteta", kaže Emina, koja se nada da će i njeno gospodarstvo ipak biti u mogućnosti tim sredstvima Programa ruralnog razvoja unaprijediti i modernizirati svoju proizvodnju.

Čovjek uči dok je živ

Viziju vlastitog biznisa imala je još kao studentica Agronomskog fakulteta, a studij joj je bio kako kaže, kamen temeljac za posao kojeg danas radi. Osim edukacije za umjetno osjemenjivanje i označavanje goveda, dodatno se obrazovala i za mnoge druge poslove na gospodarstvu poput knjigovodstva i porezne politike. Obrazovanje joj je omogućilo lakše snalaženje u novim situacijama i rješavanje problema, a čovjek uči dok je živ. "Samo stalnim učenjem možemo pratiti ubrzani razvoj novih tehnologija i praksi", napominje.

Danas je gotovo nemoguće funkcionirati i raditi bez računala i prateće elektronike, nastavlja naša sugovornica koja od prošle godine koristi e-poljoprivrednu iskaznicu, a godišnji Jedinstveni zahtjev za potporu popunjava on-line. Na njezinoj farmi koristi se softver za praćenje stada muznih krava, kojim prate i evidentiraju sve podatke - od reprodukcije do proizvodnje.

"Uvijek sam bila sretna i ponosna što radim u struci i bavim se poslom koji volim, ali me rastužuje i zabrinjava teško stanje u sektoru mljekarstva. Moramo biti uporni i optimistični i nadati se da smo sada na dnu ovog ciklusa i da neće još dugo trajati“, zaključila je Emina Burek.


Tagovi

Stočarstvo Mljekarstvo Emina Burek Program ruralnog razvoja RH


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije sa značajnim iskustvom u medijima i komunikacijskom menadžmentu institucija državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj


Partner

APPRRR

Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 6002 700, e-mail: [email protected] web: http://www.apprrr.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijep znak pažnje od strane #faksica za trud i zalaganje oko promocije #FAZOSa u prethodnoj akademskoj godini 2020./2021. Nekak’ je lakše krenuti u posljednju godinu studija; iako s neprestanom mišlju - ajme, kud’ ću nakon…? - kada fakultet... Više [+]