• Hranidba stoke
  • 23.01.2021. 10:30

Monitoring mikotoksina je važan za farmu - kako ih prepoznati i koja su rješenja?

Mikotoksine ne sadrži samo pljesniva hrana. O važnosti njihove analize, štetnim utjecajima na životinje i praktičnim rješenjima moglo se čuti na webinaru tvrtke Patent Co.

Foto: Bigstock/Nengloveyou
  • 377
  • 55
  • 0

O mikotoksinima, njihovim štetnim efektima, važnosti analiza i praktičnim rješenjima pričalo se na ovih dana održanom webinaru u organizaciji tvrtke Patent Co. Stručnjaci ove tvrtke govorili su o njihovu utjecaju na stočarstvo, te kako spriječiti negativan učinak na zdravlje životinja. 

"Kada govorimo o njima govorimo o proizvodima plijesni i o njihovim sekundarnim metabolitima", na samom je početku rekao dipl. ing. agr. Marko Vasiljević. Plijesni se mogu pojaviti kada su usjevi još na polju, tijekom žetve, ali i za vrijeme skladištenja."Fusarium vrste su najčešće poljske plijesni i to zato što je za njihov razvoj potrebna veća vlaga zrna, a skladišne su najčešće Aspergillus i Penicillium", dodao je.

Najčešći mit je da mikotoksine sadrži samo pljesniva hrana."Plijesni ih proizvode kada su izložene nekom stresu kao što je smanjenje temperature, atmosferskom tlaku, smanjenju ili povećanju vlažnosti zraka", pojasnio je Vasiljević rekavši da mogu biti znak prisutnosti plijesni, ali i ne moraju. Također, plijesni se mogu razviti ranije, proizvesti svoje 'otrove' pa potom nestati zbog pada temperature ili vlage, a jedini način da se utvrdi njihovo prisustvo su laboratorijske analize.

O čemu voditi računa pri uzorkovanju i analizi?

Ovaj je stručnjak upozorio da sinergijski efekt ovih otrova ima štetniji utjecaj na proizvodnju od skupa njihovih pojedinačnih efekata, a dodao je i da nisu jednoliko raspoređeni u masi. Najčešće se nalaze u nekim džepovima prikolica i mlinovima gdje je veća vlaga, povećana temperatura i slabija ventilacija zrna te o tome treba voditi računa prilikom uzorkovanja. 

Osim toga, važna je i kontrola skladišnih štetnika koji mogu oštetiti vanjski omotač zrna i dozvoliti plijesnima da ih razviju. "Jedini način da se izborimo s njihovim štetnim efektom je da u hranu za životinje umiješamo neke od adsorbenata", savjetovao je.

Prije nešto manje od 10 godina imali smo velike probleme s prisutnošću aflatoksina M1 u mlijeku, a on se strogo kontrolira jer je dokazano da je kancerogen za ljude. Naime, u EU je njegova maksimalna dozvoljena količina 0,050 mikrograma po kilogramu, dok je u zemljama izvan Unije dozvoljena i do 10 puta veća razina. Vasiljević to komentira kao carinsku barijeru da ne bi došlo do uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u Europu.

Neke od njih mogu razgraditi bakterije i protozoe buraga goveda, odnosno smanjiti njihov negativan efekt. "Međutim, to nije slučaj s aflatoksinom B1 i fumonizinima“, dodao je.

Podsjetimo, u svrhu praćenja i procjene rizika ova je tvrtka prikupila je 179 uzoraka kukuruza i 101 uzorak strnih žitarica na području Hrvatske, te ih analizirala na 11 najznačajnijih. Riječ je Aflatoksinu B1 (AFB1), B2, G1, G2, Ohratoksinu A (OTA), Zearalenonu (ZON), Deoksinivalenolu (DON), Fumonizinima B1, B2, T-2 i HT-2.

"Iako su njihove razine bile ispod maksimalno dopuštenih, znakovi mikotoksikoza se svejedno mogu pojaviti kod svih vrsta životinja", upozorio je dipl. ing. agr. Tomislav Njari rekavši da utjecaj na životinje ovisi o razini njihove prisutnosti u hrani, vremenu konzumiranja, vrsti životinje, dobi, spolu, stadiju proizvodnje, zdravstvenom status, imunološkom i hranidbenom, ali i o okolišnim čimbenicima.

Simptomi ovise o vrsti mikotoksina

"Kod goveda, farmeri najviše problema imaju u vidu mastitisa, laminitisa, padu imuniteta, lošijoj plodnosti, abortusima“, kazao je i potom upozorio stočare da kod borbe protiv ovih bolesti imaju u vidu mikotoksine koji mogu specifično djelovati na pojedine organe. Tako se mogu javiti povećanje i lezije na bubrezima i jetri, krvarenje probavnog sustava, narušavanje funkcija i motorika predželudaca, smanjuje se probavljivost suhe hrane, proteina i vlakana, a mogu se javiti i proljevi.

Aflatoksin je opasan jer ostavlja rezidue u mlijeku, a kancerogen je za ljude. Već četiri sata nakon konzumacije kontaminirane hrane se može naći u kravljem mlijeku. Kod svinja može smanjiti konverziju hrane, utječe na jetru i šaroliko leglo prasadi, dok kod peradi oštećuje jetru i bubrege, smanjuje količinu eritrocita, te adsorpciju aminokiselina i određenih vitamina.

Najveći izvor mikotoksina je pljesniva stočna hrana (Foto: Depositphotos/Milos4U)

Što se tiče fumonizina, kojih je bilo najviše u prošloj sezoni, oni predstavljaju najveći rizik za konje i svinje. "Kod njih se javljaju dišni simptomi, apatija, potištenost, životinje sjede kao pas, crvenilo ili plavilo ekstremiteta, te otežano disanje, pa i smrt uzrokovana plućnim edemom", tvrdi Njari. Kod konja se javlja leukoencephalomalacia, a može nastupiti i iznenadna smrt. Iako oni imaju nešto manji utjecaj na goveda, mogu izazvati imunosupresiju, poremećaje probavnog sustava, te oštećenja jetre i bubrega.

DON i T2 toksin izazivaju povraćanje i odbijanje hrane, a značajni su za svinje i perad. T2 kod peradi uzrokuje lezije u usnoj šupljini, a značajniji simptom je zaostajanje u rastu. Zearalenon cilja na reproduktivne organe, a najznačajniji je za svinje. Kod njih uzrokuje estrogene sindrome (vulvovaginitis, uvećanje maternice, sterilitet i pobačaje). "Jedan od karakterističnih simptoma je rađanje raskrečene, slabo vitalne ili mrtve prasadi", istaknuo je. Dok su kod goveda karakteristični simptomi prolapsi rodnice i maternice.

Prevencija je najbolje rješenje

"Primjerice jedna krava koja daje 30 litara mlijeka utroši energije isto koliko čovjeku treba da otrči maraton od 24 kilometara. Dakle, to su veliki napori za organizam”, uspoređuje Njari i napominje da je upravo zato važno zdravlje stoke. Mjerenje kontaminacije mikotoksinima je bitno, a prevencija najbolje rješenje. Svako gospodarstvo i tvornica stočne hrane trebala bi raditi njihov monitoring kako bi spriječili negativne efekte na životinju, ljude, okoliš i financije.

Najefikasniji način za reduciranje iz kontaminirane hrane je upotreba adsorbenata u vidu aditiva u stočnoj hrani. Svaki dobar adsorbent mora vezivati više različitih u isto vrijeme. "Kada ih jednom veže, ne smije ih osloboditi da se na nađu opet u krvi i organima životinja", istaknuo je Vasiljević dodavši da ne smije vezati hranjive tvari poput vitamina i aminokiselina. Također, ne smije sadržavati ni štetne tvari poput teških metala, a mora biti i ekonomski isplativ.

Minazel plus je jedinstven na tržištu jer se temelji na specifičnom tehnološkom procesu koji u osnovi ima organsku modifikaciju klinoptilolita, a rezultat ovog procesa je vezanje širokog spektra mikotoksina i njegova brzina.

"Karakteristično je da farmeri koji počnu primjenjivati mikofiksatore prvo primijete promjenu u konzistenciji fecesa, odnosno stolica postaje kompaktnija i nije vodenasta“, rekao je Njari pojašnjavajući da navedeni otrovi na sebe vežu vodu, pa je stoga i stolica životinja koje se hrane kontaminiranom hranom rjeđa.

Ova je tvrtka izradila i MycoRange aplikaciju koja sadrži kalkulator procjene rizika gdje možete unijeti svoje analize, te vidjeti kolika je opasnost od njih u krmivima. Također, u njoj ćete pronaći više o istraživanjima ove tvrtke te doziranju njihovih proizvoda.

Na kraju događaja, pozvali su sve zainteresirane da im se obrate za sve upite, a možete ih potražiti na jednom od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Mikotoksini Analiza Patent Co. Stočna hrana Marko Vasiljević Tomislav Njari


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Jedan dio posijan