• Mljekarstvo
  • 07.03.2013.

"Mljekomat" na splitskoj tržnici, prvi u Dalmaciji

Prema izjavi predsjednika Udruge mljekara Dalmacije Ivana Putnika, farmera iz Brnaza, nema aflatoskina u dalmatinskom mlijeku. No, Putnik upozorava kako je na tom području ne tako davno bilo oko 300 obiteljskih farmi mlijeka, a sada ih je tek 30-ak, ocjenjujući kako je puni pogodak što je Braniteljska zadruga Blagoslov iz Dobranja otvorila mljekomat na splitskoj tržnici

  • 4.254
  • 387
  • 0

Prema izjavi predsjednika Udruge mljekara Dalmacije Ivana Putnika, farmera iz Brnaza, ni jedna mljekara na tom području nema problema s kvalitetom mlijeka niti mliječnih proizvoda za razliku, kaže, od velikih tvrtki poput Dukata i Vindije. Dodaje kako mljekare Dukat i Vindija na području Dalmacije nemaju kooperante napominjući kako aflatoskin stiže iz uvoza. Putnika smo ovih dana zatekli u njegovoj farmi tijekom mužnje krava, a riječ je o jednom od malobrojnih stočara i mljekara ne samo u Cetinskom kraju i Zagori, nego i u cijeloj Dalmaciji, koji gotovo intenzivno prati stanje u proizvodnji i otkupu mlijeka ne samo na prostoru Hrvatske.

U dalmatinskom mlijeku nema aflatoskina

«Prije sedam-osam godina na području Dalmacije bilo je više od 300 malih obiteljskih mljekara koji su mlijeko davali splitskom Milsu, a danas nas je ukupno tek tridesetak, što je prava katastrofa. Vjerojatno ima obitelji koje su ostavili samo po dvije-tri muzne krave, a ne tako davno ta su ih ista kućanstva imala između pet i deset. Razlog naglog smanjenja tolikog broja krava u Dalmaciji je niska otkupna cijena mlijeka, a ujedno su neočekivano brzo poskupjela gnojiva, sjemenja, zaštitna sredstva, gorivo oko 200 posto. Primjerice, cijena mlijeka je danas skuplja tek nekih 20 lipa u odnosu na 2003. Naime, te je godine litra plavog dizela bila 2,80 kuna, a sada je 6,70 kuna, pa se vidi koliko je poskupilo gorivo», uspoređuje Ivan Putnik, dodajući kako je jedini izvor njegova godišnjeg proračuna proizvodnja i prodaja kravljega mlijeka.

Putnik ističe kako je mlijeko koje danas proizvode dalmatinski mljekari zdravo te da u njemu nema aflatoksina, govoreći otvoreno: «Tvrdim i svjedočim svojim životom, te svime što imam, da u mlijeku koje se proizvodi u Dalmaciji i Istri, nema ni kapi aflatoksina. Ali toga nema ni u mlijeku koje je proizvedeno u cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini niti na području Srbije. Dobro mi je poznato kako mlijeko Dukata i Vindije nije došlo s istoka, kažemo s Balkana, nego iz zapadno-europskih zemalja. Govoreći ljudski i pošteno, i sve ostale bolesti koje dolaze u Hrvatsku stižu nam sa zapada, a ne s istoka. Naime, zapad je poznat po najvećoj proizvodnji svega, ne samo mlijeka. Tamo se svega i svašta događa u utrci za profitom i zaradom, primjerice u proizvodnji hrane i u ishrani životinja. Na zapadu iz svega nastoje izvući što više novca, dok se o kvaliteti gotovo ne vode računa, primjerice ni u zaštiti mlijeka i druge hrane. Napominjem kako su nam sve dosadašnje, nedavne bolesti došle iz zapadnih zemalja gdje veliki poduzetnici, vlasnici velebnih farmi i mljekara, gotovo i ne brinu o zdravlju svojih potrošača, guleći i gušeći sirotinju na sve strane.»

Žurno zatražiti analizu kompletno uvezene hrane u Hrvatskoj - mlijeka, mesa...

Mnogi naši potrošači prate, čuju i osjećaju gotovo sve što se događa na hrvatskom tržištu, no problem je kako se boriti primjerice protiv ponude i prodaje nezdrave hrane. A kakva je situacija s našim proizvođačima mlijeka, posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, Putnik objašnjava i predlaže: «Žurno zatražiti analizu ne samo kvalitete mlijeka nego i kompletne hrane koja se u Hrvatsku uvozi iz zapadnih zemalja, a podržati proizvođače mlijeka u našim selima i potaknuti ih na veću proizvodnju jer hrvatsko tržište može biti opskrbljeno domaćim mlijekom, te ga ne moramo uvoziti. Obvezno pooštriti nadzor na granici sa susjednim državama te provjeriti što se sve uvozi iz zapadnih zemalja, a to se posebice odnosi na hranu (mlijeko, sireve, jogurt, meso, ribu, voće, povrće). U Hrvatsku nikako ne smije preko granice ući zaraženo mlijeko. Sramotno je što je zaraženo mlijeko otkriveno u Bosni gdje su laboratoriji znatno lošiji, sa starijom tehnologijom nego u Hrvatskoj. Naime, to su sve otkrili bosanski stručnjaci, a u Hrvatskoj takvo što nisu ni pokušali, iako imamo suvremeniju tehnologiju i potvrđene institucije i stručnjake. Nije li to sve ipak politika?»

Poznati brnaški farmer proizvodnje kravljeg mlijeka i predsjednik Udruge dalmatinskih mljekara je zaključio kako je to posljedica zlonamjerne politike, ali Ivana Putnika više zabrinjava činjenica što mjerodavne hrvatske institucije zatvaraju oči pred takvim pojavama «Morate znati kako je Dukat europski vlasnik s velikim postotkom mlijeka pa ta tvrtka radi što god želi, što god hoće ne samo na domaćem tržištu. Preradi iznimno velike količine mlijeka, a ne kako je to u nas, Bugarskoj, Rumunskoj, Srbji, Makedoniji...Gdje god Dukat dođe, on sve otkupi i odnese pa onda pozatvara male proizvođače. Dukatu nije bitna kvaliteta proizvoda, nego samo količina mlijeka. Ne smije se zaboraviti ni činjenica kako Dukat nije uložio ni kune u programe kooperanata primjerice za obnovu stada krava, nego samo nastoji sniziti cijenu mlijeku, mliječnim proizvodima. Mnogi nam sugeriraju da pogledamo cijene europskih proizvoda - mlijeka i mesa. Pogledajte kolika je cijena samo mlijeka i mesa (primjerice kilogram teletine) vani, a kolika je u Hrvatskoj. I meso, primjerice teletinu koju su u zapadnim zemljama namijenili otpadu, transportiraju u Hrvatsku pa kažu kako je cijena jednog kilograma teletine 40 kuna, dok je u Austriji na izmaku veljače i pragu ožujka bila 5,5 eura kilogram teletine žive vage, a u nas je 5 eura čista mesa, pa kako to može biti», pita se Ivan Putnik.

U Dalmaciji tek 30-ak farmera mlijeka, od kojih samo 10-ak malih u Cetinskom kraju

On se ujedno pita kako se boriti protiv toga te mogu li mljekari i proizvođači mesa uopće opstati na domaćem tržištu uslijed iznimno velike konkurencije iz inozemstva? Također je zanimljivo i njegov upit gdje naši potrošači mogu doći do našeg mlijeka proizvedenog u malim obiteljskim farmama diljem Dalmacije i Hrvatske? «Primjerice, nas je farmera mlijeka ostalo tek desetak u Cetinskom kraju, imaju prirodnu stočnu hranu. Nemaju zarade, dok im obitelji tek životare, jedva spajaju kraj s krajem, od mjeseca do mjeseca. Svima savjetujem neka nastoje doći do kuće vlasnika poljoprivredne obiteljske farme i neka se na licu mjesta uvjere u kvalitetu mlijeka, zatim i kupe ako žele. Još je na području sinjskog području ostalo tek nekoliko obiteljskih farmi s po pet, 10 ili 15 krava, a i ja se rado napijem tog svježeg mlijeka kad god zatreba. Jer sam siguran kako nema šanse da proizvođač u to svoje mlijeko stavi aflatoksin», upoznaje nas očito ogorčeni Putnik.

Zanimljiva su i Putnikova razmišljanja o najnovijem projektu, potezu Braniteljske zadruge «Blagoslov» za stočarstvo i usluge iz Dobranja kod Ciste Velike, na području Općine Cista prov u Dalmatinskoj zagori, koja je na izmaku i početku ožujka ove godine ovih dana otvorila svoj mljekomat i bocomat na splitskoj tržnici odnosno popularnom pazaru. Kaže kako su slični aparati postavljeni u Karlovci i Ogulinu. «To je super, a takvih bi aparata trebalo znatno više u Hrvatskoj. Riječ je o prvom takvom mljekomatu na cijelom području Dalmacije koji je do sada opravdao svoju svrhu. Lijepo je kad čovjek može kupiti željene količine prirodnog svježeg mlijeka po cijeni od 6 kuna za litru, znajući kako je to mlijeko baš od krava koje su pasle na čistim pašnjacima u brdima, u Kamešnici. Što ima ljepše nego kad čovjek tako svježe mlijeko skuha, osjeti mu ugodan miris poput varenike kao i djetinjstvu, čiji je skorup debeo. Ne mora se ničega bojati, jer je zdravo. A kad mlijeko kupi u prodavaonici, ne zna kakvo je, ni odakle je. Na etiketi boce piše kako je mlijeko iz Dukata, a uz to iz uvoza. Ma ja nemam ništa protiv Dukata, ali na njegovim naljepnicama boca piše i «mlijeko s velebitskih pašnjaka», a na Velebitu krave nema, ljudi moji», zaključuje Ivan Putnik.

Pun pogodak Braniteljske zadruge Blagoslov i vlasnice farme krava iz Dobranja

Ujedno poručuje kako je na potrošačima da se sami snalaze u svemu tome, neka pozorno čitaju deklaracije i neka se što više okrenu našim domaćim mlijeka i mesa. Također komentira i značenje «mjekomata» postavljenog na glavnoj splitskoj tržnici, popularnom pazaru, nadomak Rive, Dioklecijanove palače, autobusnog i željezničkog kolodvora, zahvaljujući ideji Mladenke Čubelić iz Dobranja, Antinoj supruzi, majci petero djece, koja je dala ideju za postavljanje takvog aparata u gradu podno Marjana. Inače, gospođa Mladenka je vlasnica farme od 22 krave, dok je Braniteljska zadruga Blagoslov za svoja sredstva kupila i postavila «mljekomat» iz čega kupljeno svježe mlijeko prije konzumiranja treba prokuhati.

Hvale vrijedan zajednički projekt vlasnice muznih krava i Braniteljske zadruge Blagoslov iz Zagore potrošače Dalmacije je ugodno iznenadio. Svi ocjenjuju kako je to itekako koristan potez u opskrbi građana tijekom cijele godine, dakako i turiste tijekom turističke sezone u Gradu Splitu i okolici, a do svježeg kravljeg mlijeka brže i lakše već sada dolaze i potrošači srednjodalmatinskih otoka. «Mlijeko iz nedavno postavljenog «mljekomata» u Splitu je neusporedivo bolje, kvalitetnije od onoga u prodavaonicama. Kao prvo u njemu ima proteina, dok u mlijeku koje se kupuje u prodavaonicama to nije ispitano. Nadalje u ovom mlijeku ima 4,2 posto masti, što se ne može riječi za kupljeno mlijeko u prodavaonicama, jer je iz njega sve izvučeno», naglašava predsjednik Udruge proizvođača Dalmacije Ivan Putnik, čije riječi potvrđuje i Mladenka Čubelić dodajući:

Potrošači ugodno iznenađeni prirodnim svježim mlijekom iz «mljekomata»

«Proizvodimo i prodajemo svježi i sušeni kravlji sir na svom štandu. Žao nam je što tih mojih proizvoda na splitskoj tržnici ne možemo još toliko prodavati, jer nemamo uvjete za to. Kad ovdje uskoro postavimo i hladnjaču, na svom štandu ćemo nuditi i sireve i ostale mliječne proizvode. Inače, cijena kilogram svježeg sira 50, a sušenog 80 kuna. Nadam se da ćemo uspjeti u svojim projektima», optimistično će vlasnica farme muznih krava Mladenka Čubelić. Kušajući mlijeko iz novopostavljenog «mljekomata», oduševljeni su kupci, a jedna od njih kaže: «Ne sjećam se kad sam prvi put pila, ovakvo svježe prirodno domaće mlijeko i jela domaći svježi i sušeni sir. A ovo kravlje mlijeko iz «mljekomata» je ukusno, mirisno, kvalitetno. Kad sam ga skuhala, bilo je puno skorupa, krcato, od njega se može praviti maslac, jogurt i nikako se ni izbliza ne može usporediti s onim mlijekom koje se kupuje u dućanima. U to će se uvjeriti svi koji budu kušali svježe mlijeko iz ovog aparata nadajući se kako će ga i dalje kupovati».

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Zadruga Aflatoskin Mlijeko Mljekomat

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Posljednji finalist Hrvatskog izbora za #traktorgodine u organizaciji #danh dolazi iz kategorije specijaliziranih strojeva. To je univerzalni i personalizirani Britanac, teleskopski utovarivač JCB 542-70, a kojeg smo imali priliku testirati u Varaždinskoj županiji. Evo fotki, a uskoro i opširnije https://www.agroklub.com/agrogalerija/jcb-542-70-10947/

@grapak