Pretraga tekstova
Usred krize mljekar Ivo gradi novu farmu
Jedan od najuspješnijih proizvođača mlijeka u Babinoj Gredi, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ive Stojanovića, uspješno se odupire krizi i u ovim, za hrvatsku poljoprivredu zasigurno najtežim danima. U suvremeno uređenoj farmi trenutačno imaju stotinu krava muzara koje dnevno daju 1.900 litara mlijeka. Svu proizvedenu količinu otkupljuje Dukat i Ivo je vrlo zadovoljan suradnjom tog prerađivača mlijeka prema kooperantima. "Cijena mlijeka je takva kakva je, bilo bi dobro da je viša, ali što je tu je, moramo se prilagoditi tržišnim uvjetima.
Najvažnije mi je da Dukat redovito isplaćuje otkupljeno mlijeko i da mi svakog 10. u mjesecu na račun sjeda novac. Do sada sam imao i loših iskustava s raznim otkupljivačima, pa mi je redovita isplata od presudne važnosti. Na vrijeme podmirujem sve obveze prema državi, otplaćujem kredit koji sam digao za uređenje farme i nabavu strojeva i nikome nisam dužan ni kunu", ustvrdio je Ivo Stojanović, otac troje djece, kojemu u obavljanju poslova na farmi pomažu supruga i brat i kojemu radni dan počinje u cik zore. Stojanovići se pripremaju i za proširenje proizvodnje. Pri kraju je izrada projekta za izgradnju još jedne suvremene farme muznih krava koja će primiti 70-ak novih grla i koja će gotovo udvostručiti proizvodnju mlijeka.
No za realizaciju vrlo ambicioznih planova potrebne su i obradive površine gdje će proizvoditi hranu za stoku i zatvoriti ciklus proizvodnje. Stojanovićevi trenutačno obrađuju 150 jutara vlastite i zemlje u zakupu, no potrebe su znatno veće pa dio hrane za stoku još uvijek moraju kupovati. Za optimalnu proizvodnju nedostaje im još 30 hektara. Stoga nestrpljivo iščekuju raspisivanje natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta na području općine, iako baš i nisu pretjerano optimistični da će svoj problem uspjeti riješiti na taj način. Kada je, naime, prije pet godina dio zemlje išao u prodaju, uspjeli su kupiti samo 18 hektara, iako su licitirali i veću parcelu odmah iza njihove farme, no unatoč dobroj ponudi, nisu uspjeli proći. "S nestrpljenjem iščekujem raspisivanje natječaja i namjeravam ponuditi dobru cijenu i napokon trajno riješiti problem nedostatka obradivih površina. Ovako je vrlo teško, prisiljen si obrađivati tuđu zemlju, uzeti je u zakup na crno, bez ikakvog ugovora i dokaza da je obrađuješ. Na taj način ne mogu ostvariti pravo ni na poticaje ni na plavi dizel. A kada dođu poreznici u kontrolu utrošenog repromaterijala i gnojiva, kako im dokazati da obrađuješ određenu parcelu kada o tome ne postoji nikakav pisani trag. Zato bih napokon želio kupiti zemlju koja će jamčiti proizvodnju dostatnih količine hrane za ishranu stoke", ustvrdio je Stojanović.
Autor: Marija LEŠIĆ-OMEROVIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !