Proizvodnja mlijeka
06.03.2021. 10:30

Mlijeko od krava s farme ili sa slobodne ispaše - koji je vaš izbor?

Preporuke da krave trebaju biti na slobodnoj ispaši, pritisci o dobrobiti životinja i potreba na tržištu za mlijekom kojem kupac želi znati porijeklo rezultiralo je zaokretom u mljekarstvu.

Foto: Depositphotos/huggy1

Suvremeno mljekarstvo nastalo je na principu - kako smanjiti troškove hranidbe, a pritom tehnološkim, genetskim i selekcijskim radom postići maksimalnu proizvodnju mlijeka po grlu i također osigurati optimalne uvjete držanja i zdravstvenog stanja. Visoka proizvodnja i veliki napori nepobitno izazivaju stres kod životinja, što je kasnije i jedan od uzroka pojave određenih bolesti.

Granice u proizvodnji se kontinuirano pomiču. Borba na tržištu danas je rezultirala da na europskim farmama imamo grla koja u jednoj laktaciji proizvode i više od 10.000 litara mlijeka. Ako je za nastanak jedne litre potrebno da kroz vime procirkulira 500 litara krvi, onda možemo samo zamisliti o kojim naporima se radi tijekom cijele laktacije.

Preporuke da krave trebaju biti na slobodnoj ispaši, pritisci o dobrobiti životinja i potreba na tržištu za proizvodom kojem kupac želi znati porijeklo, rezultiralo je, za sada samo u nekim europskim zemljama, zaokretom i pojavom mlijeka s pašnjaka.

Slobodna ispaša smanjuje troškove

U Velikoj Britaniji postoji sada već brend u supermarketima pod nazivom "Mlijeko krava koje skaču od sreće", a nastao je kao potreba novog pravca u ovom sektoru. Konvencionalno proizvedeno na farmi, u mnogim zemljama nema rentabilnu otkupnu cijenu. Nedostatak povoljne cijene farmeri u Britaniji nadomjestili su prodajom skuplje litre mlijeka, sa slobodne ispaše, od krava koje tijekom godine minimalno 180 dana s više od šest sati dnevno provode na ispaši, slobodno se krećući.

Ono obiluje hranjivim tvarima koje grla ispašom unose od raznih biljnih vrsta, aromatičnih i ljekovitih trava. S druge strane, ovakav princip proizvodnje smanjuje troškove veterinarskih usluga, postotno opada rizik od pojava raznih bolesti, samim tim je bez zaostataka antibiotika i raznih animalnih hormona.

Često se kod nas koristi izraz "prerađeno mlijeko" pod kojim se podrazumijeva da je pasterizirano i kao takvo termički obrađeno pušteno u prodaju. Međutim, jako bitna činjenica je da slobodna ispaša ne može parirati farmerskom uzgoju krava u pogledu količine, a s druge strane za potrošača to i nije toliko bitno, ako striktno traži mlijeko poznatog porijekla nastalo na principima ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Kako mlijeko dobije oznaku "s pašnjaka"?

Za ovakav tip uzgoja, farmer mora osigurati znatne površine za ispašu i očekivati manje proizvedene količine. No, u prodaji mlijeko s pašnjaka ili livada dostiže i dvostruko veću cijenu koštanja. Što je to što nam jamči da je ono nastalo od životinja koje se hrane isključivo ispašom?

U pitanju je certifikat koji izdaje ovlaštena certifikacijska kuća i koja kontinuirano tijekom godine obavlja monitoring ovakve proizvodnje. Osnovni kriteriji koji moraju biti ispunjeni su:

slobodna ispaša na pašnjacima;
hrana/trava ne smije biti tretirana pesticidima niti umjetnim gnojivima;
potpuna zabrana korištenja antibiotika. U izuzetnim slučajevima njihove upotrebe, krava se izuzima iz stada minimalno na godinu dana i
ispaša tijekom cijelog dana, bez ograničenja na nekoliko sati

Tagovi

Proizvodnja mlijeka Slobodna ispaša Laktacija Prerađeno mlijeko Proizvođači Potrošači Pašnjaci

Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

John Deere 6130R Premium Edition - 1515RS

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo