• Proizvodnja mlijeka
  • 09.05.2011.

Mjesečno se u Hrvatskoj zatvori oko 500 mliječnih farmi!

Samo u 2010. proizvodnja mlijeka pala je za 54 milijuna litara, a unazad 2 godine 12 %. Samo u veljači čak 6 %

  • 1.830
  • 91
  • 0

U nedavno zatvorenom poglavlju 11. o poljoprivredi i ruralnom razvoju Hrvatska je ispregovarala nacionalnu proizvodnu kvotu od 750 milijuna litara, no u ovoj godini referentnoj za poticaje po gospodarstvu u 2012. i 2013. - pitanje je hoće li hrvatski proizvođači proizvesti i 600 milijuna litara, što je manje od polovice ukupnih hrvatskih potreba za mlijekom.

Samo u 2010. proizvodnja je pala za 54 milijuna litara, a unazad dvije godine čak 12 posto. U veljači ove godine naspram istog razdoblja u 2010. proizvodnja je pak manja 6 posto - i dalje pada - ne računajući i prestanak otkupa mlijeka druge kategorije od početka godine koje je u ukupnoj proizvodnji RH na godišnjoj razini činilo 70-ak milijuna litara, doznajemo od Igora Rešetara, predsjednika Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM). Uza sve to, tvrdi on, nastavlja se i trend zatvaranja mliječnih farmi, oko 500 na mjesec. Samo u posljednja četiri mjeseca u sustavu otkupa čak je 2100 proizvođača manje, tvrdi Rešetar, ističući kako su za to krive skupa proizvodnja i prezaduženost farmera, čemu nimalo na ruku ne idu ni niska cijena otkupa mlijeka koje je, s druge strane, na policama u trgovinama najskuplje u regiji.

Austrijanci mogu, mi ne

S obzirom na ispregovarane kvote s EU na razini 2007., očito je da Hrvatska nikada neće proizvoditi potrebnih joj 1,2 milijarde litara mlijeka koliko je svojedobno bilo zacrtano operativnim programom resornog ministarstva. No, proizvodnja pada i zato što se mljekarama, kojima je očito lakše uvoziti jeftino sirovo mlijeko iz regije, u nas ne da “mučiti“ organiziranjem otkupa s farmi s 3-4 krave, što Austrijancima, primjerice, nije nikakav problem, kaže Rešetar.

Uvoz uz avansno plaćanje

U 2010. mljekare su tako uvezle 220 milijuna kilograma mlijeka, koje, tvrde proizvođači, i avansno plaćaju, a domaćim ga proizvođačima ne plate i po tri mjeseca. Veliki broj njih dotući će i tzv. Nitratna direktiva i potrebna legalizacija farmskih objekata. Procjene su, doznajemo od Rešetara, da se trenutačno iz negaliziranih objekata, iako zadovoljavaju sve standarde proizvodnje mlijeka, dobrobiti životinja, zdravlju voda... u Hrvatskoj isporučuje čak 65 posto ukupne hrvatske proizvodnje mlijeka. Zajedno sa svinjogojcima, kozarima... to znači da je od oko 50.000 gospodarstava koja drže životinje njih najviše 1800 legaliziralo svoje farmske objekte, kaže Rešetar. Svako od njih platilo je već odavno i priključke za vodu, struju i ostalu infrastrukturu tako da je, smatra on, suludo sve to plaćati ponovno prilikom legalizacije objekata, što bi se, bude li država imala sluha, lako moglo riješiti skorim zakonom o graditeljstvu. Umjesto oko 250.000 kuna po objektu, legalizacija bi tada bi stajala puno manje - i troškovno, i po pitanju mogućeg daljeg pada proizvodnje od 100 milijuna litara mlijeka. Uostalom, sve farme su već snimljene u ARKOD-u i znaju se i njihove površine i broj grla, tvrdi on. A dok se čeka rasplet, seljaci imaju sve manju šansu i za sredstva iz pretpristupnih fondova EU, što će u konačnici značiti i puno manju konkurentnost na tržištu EU. - Dosad smo iskoristili samo 55 posto sredstava iz fondova EU, ali ne zato što ne znamo, nego zato što ne možemo - kaže Rešetar.

Autor: Jolanda Rak Šajn


Izvori

Večernji list


Tagovi

Stočarstvo Proizvodnja mlijeka Farma Proizvodne kvote Poticaji EU fondovi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pokloni zapakirani i kreću na adrese sretnih dobitnika :) #PRRRH
https://www.agroklub.com/partner/agroklub-doo/12462/zid/29297/