Pažnju treba usredotočiti na sve grupe mikotoksina (fumonizin, zearalenon, trikotecen, aflatoksin i dr.) kako ne bi bilo posljedica na zdravstveni, reproduktivni i proizvodni status stada na gospodarstvu.
Kao i prethodnih godina i ove 2017. bilo je dosta ekstrema u gotovo svim godišnjim dobima, osobito u ljetnom razdoblju. Utjecaj toplinskog stresa i suše zasigurno se u pojedinim područjima Republike Hrvatske odrazio na prinos kukuruza, ali i na kvarenje plodova. Već je u kasno proljeće, ali i u prvom dijelu ljeta, bilo vrlo vruće i sušno, što je znatno utjecalo na usjeve.
Već tada potencijalni prinosi bili su smanjeni zbog jakoga toplinskog vala i znatnog nedostatka oborina u fazama cvatnje i nalijevanja zrna. Ne zaboravimo da je u područjima Slavonije, ali i u zapadnim dijelovima RH, bilo velikih meteoroloških oscilacija pa su se toplinski valovi često izmjenjivali.
U nekim razdobljima temperature su bile više od 35 °C po više od tjedan dana. U takvim stresnim uvjetima faza nalijevanja zrna kukuruza trajala je kraće pa je to mogući razlog smanjenog prinosa na pojedinim područjima. No, ono što nas posebno zanima utjecaj je toplinskog stresa i suše na povezanost s gljivicama i nepredvidivim uzrocima kontaminacije kukuruza mikotoksinima jer upravo se to najviše pripisuje okolišnim čimbenicima.
Ovisno o godini, je li bila sušna ili vlažna, kakvi su ekstremi prevladali te jesu li se takva razdoblja brzo izmjenjivala, zavisi koja će skupina mikroskopskih gljiva, odnosno plijesni prevladati, a posljedično tome i vrsta mikotoksina. Naravno, zanima nas kolika je njihova količina u stočnoj hrani i kakav je utjecaj na pojedinu vrstu i kategoriju životinja. Osobito je osjetljiva kontaminacija mikotoksinima u obrocima mliječnih krava jer su preživači izloženiji mnogim vrstama mikotoksina koje mogu unijeti u organizam pojedenom krmom koja se najčešće proizvede na gospodarstvu.
Rizik je još veći zbog mogućeg razvoja skladišnih plijesni Penicillium i Aspergillus tijekom skladištenja stočne hrane. Tako je u proizvodnji mlijeka, odnosno u hranidbi krava, osnovni problem sastav obroka različitih komponenti krme koje mogu sadržavati više vrsta mikotoksina, a oni pak, u sinergiji i svojim kumulativnim učinkom, mogu izazvati različite probleme u proizvodnji. Spomenute rizike vrlo je teško procijeniti bez kvalitetnih analiza i saznanja o trenutnom statusu ovogodišnjeg uroda. Posljednjih godina, osobito nakon 2012. godine do danas, raste svijest proizvođača o opasnosti koje prijete od kontaminirane stočne hrane. Povećan je i broj različitih istraživanja na tu temu, i što nije nimalo nevažno, analitička oprema je znatno tehnološki unaprijeđena, čime je lakše i brže steći uvid u način kontaminacije, vrstu uzročnika i obujam zahvaćenosti.
Trenutno nam je pažnja usmjerena na skladištenje ovogodišnjeg uroda jer je toplinski stres prije same žetve zasigurno ostavio traga. Osim skladištenja zrna kukuruza vrlo je važno i skladištenje kukuruzne silaže zbog pojava mikotoksina vrsta Aspergillus spp. i Penicilliumspp. Često nastaju zbog loše zbijenosti silaže i nepravilnog izuzimanja. No, ipak pažnju treba usredotočiti na sve grupe mikotoksina (fumonizin, zearalenon, trikotecen, aflatoksin i dr.) kako ne bi bilo posljedica na zdravstveni, reproduktivni i proizvodni status stada na gospodarstvu.
Nadzor cjelokupnog procesa proizvodnje krmiva namijenjenih hranidbi životinja na gospodarstvu, osobito krava u proizvodnji mlijeka, najvažniji je čimbenik u preventivi unošenja nepoželjnih metabolita mikroskopskih gljiva u njihov organizam. Time smo uvelike spriječili i daljnju kontaminaciju hrane kod skladištenja i čuvanja za sljedeće (zimsko) razdoblje, ali i iduću godinu.
Autor: mr. sc. Dario Zagorec
Foto: Pixabay/skeeze
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr