• Aflatoksini
  • 04.06.2017. 09:00

Mikotoksini - opasnost i za ljude i za životinje

Kontaminiraju podjednako žitarice i voluminozna krmiva. Najčešće se nalaze na kukuruzu, suncokretu, soji, sezamu, kikirikiju, sjemenkama bundeva, badema, lješnjaka, sušenog voća, začina, pamuka te mijeka i mliječnih proizvoda i mesa.

Foto: Pixabay/Facebook Freeimages
  • 2.664
  • 194
  • 0

Aflatoksini su mikotoksini koje proizvode mnoge vrste Aspergillus gljiva, od kojih su najznačajnije i najzastupljenije Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus. To su otrovi i spadaju u najkancerogenije tvari. Imaju toksično djelovanje kako na životinje tako i na ljude te na druge korisne mikroorganizme.

Kontaminiraju podjednako žitarice (kukuruz, pšenica ječam) i voluminozna krmiva (sijeno, silaža, sjenaža). Aflatoksini se mogu stvoriti čak dok je biljka još u polju i tijekom skladištenja, a to se najčešće događa kad su godine kišne i vlažne. Nekad zrno biljke može izgledati zdravo, a da sa sobom nosi aflatoksine. Iz tog razloga se sredstva za sakupljanje odnosno adsorpciju mikotoksina uvijek preventivno i svakodnevno dodaju u stočnu hranu.

Mikotoksini koji najčešće izazivaju problem su:

  • Aflatoksin
  • Ohratoksin
  • Zearalenom
  • Trihoteceni
  • T-2
  • DAS

Najčešće se nalaze na kukuruzu, suncokretu, soji, sezamu, kikirikiju, sjemenkama bundeva, badema, lješnjaka, sušenog voća, začina, pamuka te mijeka i mliječnih proizvoda i mesa. Prisustvo aflatoksina u stočnoj hrani je relativno problem novijeg datuma. Intenzivnije se počinje istraživati o toksinima 1960. godine kad je došlo do velikog pomora purica u Velikoj Britaniji. Uzrok pomora je bila hrana u kojoj je bila prisutna plijesan Aspergillus flavus.

Kako se aflatoksini ponašaju u organizmu?

Nakon unosa u tijelo aflatoksini se metaboliziraju u jetri do reaktivnih epoksida koji su toksični i nositelji su kancerogenog djelovanja ili hidroksiliraju, čime se formira aflatoksin. Na djelovanje aflatoksina i njihovu bioaktivaciju utječu brojni faktori: spol, starost, ishrana, prisutnost zaštitnih faktora u organizmu, infekcija hepatitis B virusom. Izazivaju promjene gastrointestinalnog trakta, zatim probleme na jetri pa čak i rak. Aspergilus flavus i Aspergilus parasiticus su i u maloj količini otrovne za najveći broj životinjskih vrsta, kao i za ljude.

Problemi koje mogu izazvati su: smanjuju konzumiranje hrane, povećavaju konverziju, smanjuju prirast i proizvodnju, smanjuju količinu mlijeka, nagli pad nosivosti jaja, narušavaju imunološki sustav te tako povećavaju podložnost bolestima. Unošenjem u probavni sustav životinje akumuliraju se u mlijeku, mesu i jajima te tako postaju opasni u ishrani ljudi.

Kako se boriti sa mikotoksinima?

U borbi sa mikotoksinima preventivno djelovanje je jedino rješenje. Preporuka je svakodnevno dodavati u hranidbi životinja neki od adsorbenasa mikotoksina. Na tržištu je poznat Minazel, to je ekološki proizvod na bazi klinoptilolita, koji ima pozitivan utjecaj na zdravlje i produktivnost životinja na farmama. To je potpuno prirodni ekološki proizvod prerađen tehnološkim postupkom koji sadrži 90% klinoptilolita. Ima osobinu da sve toksične tvari veže za sebe i putem fekalija izbacuje van iz organizma. Veže za sebe samo toksične tvari, a vitamini, minerali ostaju netaknuti u probavnom traktu životinje.

Foto: Pixabay/Facebook Freeimages9


Tagovi

Aflatoksini Mikotoksini Hranidba stoke


Autorica

Danijela Plavšić

Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Radna atmosfera u mom domaćem mini plasteniku gdje sve brige na trenutke nestanu.