Pretraga tekstova
Metiljavost ovaca je bolest koja ima dva tijeka, a na dva načina je moguće i preventivno djelovanje.
Jedna od najraširenijih parazitarnih bolesti kod preživača je metiljavost koja pogađa i ovce. Bolest pravi velike štete, a uzročnici su veliki i mali metilj.
Najugroženije su životinje koje se napasaju na vlažnim i močvarnim pašnjacima, piju zagađenu vodu, jedu sijeno koje nije dovoljno suho. Metilj, unesen u organizam, smješta se u žučne kanale i utječe na funkcioniranje jetre.
Metilj ovdje polaže jaja, a ona izmetom dospijevaju u vodu. Za osam do 30 dana formira se zametak, a njegov domaćin postaje barski puž. U njemu se razvijaju ličinke, koje, kada ga napuste, postaju metilji s repićem - cerkarije u vodi i kao metacerkarije na travi. Nakon napasanja, za dva mjeseca, u organizmu životinje razvija se zreli metilj.
Razlikuju se akutni tijek bolesti (nagli, brzi, kraći, od četiri do šest tjedana) i kronični tijek bolesti (lagani, duži, traje više od šest tjedana).
Akutni tijek je rjeđi, ali su znaci bolesti uočljiviji. Ovca prestaje jesti, preživati, dobiva proljev, naglo mršavi, vuna je neuredna, a temperatura tijela je do 42oC. Životinja najčešće ugine, jer joj je jetra veoma oštećena.
Kronični oblik ćete prepoznati po promjenjivom apetitu, temperaturi u granici normale, neurednoj vuni i ispadanju čuperaka, crijevnim upalama s jakim proljevom. Ispod donje vilice uočava se otok veličine kokošjeg jajeta, a u trbuhu se nakuplja voda. Životinja postepeno slabi, a mliječnost se smanjuje čak i do 20%.
Preventivna zaštita također ima dva pravca. Jedan je redovno tretiranje ovaca i janjadi odgovarajućim antihelminticima (vermintan, faskovermi drugi), dva puta godišnje: listopad - studeni i na proljeće, prije početka paše.
Drugi pravac preventive je suzbijanje barskog puža. Ono se postiže melioracijom, isušivanjem pašnjaka i tretiranjem bara određenim preparatima.
"Travu sa sumnjivih pašnjaka dobro osušiti i osušeno sijeno davati poslije šest mjeseci. Stoku ne treba napajati na zaraženim pojilima. Kod oboljelih životinja, osim tretiranja antihelminticima, zbog pojave proljeva treba dati sredstvo koje ga zaustavlja, a po preporuci veterinara. Da bi se životinje što prije oporavile, potrebno im je davati kvalitetnu hranu, vitamine i minerale. Neophodno je prije upotrebe lijekova konzultirati veterinara, koji određuje lijek i dozu i pridržavati se uputstava za upotrebu", savjetuje Srđan Zafirović.
Foto: Vedran Stapić
Autorica
Više [+]
Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić