• Revitalizacija svinjogojstva
  • 24.06.2015. 07:25

Margići ponovno kreću od nule

Prije poplave Margići su na svome OPG-u u Gunji imali sedam rasplodnih krmača, nerasta, tovljenike i prasad, sveukupno 60 svinja od kojih se u poplavi pogušilo 54, a samo je šest krmača preživjeo.

  • 633
  • 150
  • 0

"Najviše me smeta što nas je država zaboravila nakon što nam je na prošli Badnjak isplatila novac za dodatnu pomoć za provođenje naknadne sjetve. Za državu je s tim poplava završila, a stručnjaci nam prognoziraju da ćemo na tlima koja su bila poplavljena u narednih najmanje tri do četiri godine, ostvarivati proizvodnju s prinosima manjim do čak 30%, što je za nas, ovdašnje poljoprivrednike, ravno katastrofi. Dakle, pomoć države nije smjela niti mogla završiti za šet mjeseci. O ovom se području treba i dalje brinuti", kategoričan je Gunjanac Josip Margić koji je samo jedan od nekoliko tisuća poljoprivrednika i stočara s područja dijela županjske Posavine koji su u svibnju prošle godine uslijed katastrofalne poplave preko noći ostali bez ičega.

Poplava ravna katastrofi

Prije poplave, Margići su na svome OPG-u u Gunji imali sedam rasplodnih krmača, nerasta, tovljenike i prasad, sveukupno 60 svinja od kojih se u poplavi pogušilo 54, a samo je šest krmača preživjelo. Od tih šest, dvije su uginule od stresa, a nakon što se vratio svome domu, Josip Margić morao je zaklati i preostale četiri krmače jer su uslijed stresa kojem su bile izloženeu poplavi izgubile rasplodni i svaki drugi potencijal.

Josip Margić nadgleda prženje soje

Godinu i nešto nakon poplave u Posavini gospodarstva nalaze svoj put natrag u proizvodnju, ali ne zaslugom države.

"Svinje koje smo spasili bile su ravno četiri dana u vodi. Stajale su u vodi do gotovo pola leđa. Kada smo ih izvukli napolje i odvezli u Otok, nakon četiri, pet dana počeli su sa svinja otpadati papci, pucati zglobovi, otvarati se žive rane i to su bile muke. Bile su tihe i povučene i vidjelo se na njima da su pod dubokim stresom. Kada smo došli prvi dan izvlačiti svinje, kod mene nisu mogli taj isti dan izvući sve svinje jer je amfibija bila već puna tako da smo uspjeli izvući samo tri, a preostale tri svinje smo ostavili za sutra. Kada smo se sutra vratili, te tri svinje smo zatekli smo u istom položaju u kojem smo ih i ostavili. Nisu se pomakle ni za milimetar. Toliko su one bile šokirane. Prinudno klanje je bila jedina mogućnost", prisjeća se Josip strahota od prije nešto više od godinu dana. Na pitanje o financijskoj šteti koju je pretrpio, odgovara kako šteta nije manja od desetak tisuća eura, što je za domaćinstvo njegove veličine, kako kaže, ravno katastrofi.

Ni kune za obnovu stočnog fonda

"Za obnovu stočnog fonda država nam do sada nije dala niti kune. I ne samo da nismo dobili ništa za obnovu fonda, nego niti za naknadu šteta koje smo pretrpjeli za stoku koja se pogušila i stradala. Niti s jednom jedinom lipom nam nisu pomogli. Jedino što nam stalno trube i na što nas stalno upućuju je mjera 5, odnosno da se kandidiramo na europske fondove. Međutim, ja ne znam razumiju li oni što to znači ili mi ne razumijemo. Mjera 5 nije nikakva socijalna kategorija. To nije mjera za nekome pomoći tko je stradao i popao. To je mjera da se pospješi onoga koji je dobar. Ja to tako vidim. Možda ja ne vidim dobro", ciničan je taj Gunjanac kojemu u vođenju OPG-a pomažu supruga Katica i ujak Marijan.

Mjera 5 nije socijalna kategorija, tvrde poljoprivrednici.

Napominje kako je prema podacima Županijskog stožera zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije, ukupna šteta u stočarstvu na stradalom području županjske Posavine procijenjena na oko 7,5 milijuna kuna. "Je li to zaista problem za državu. Svaka kuća koja se ovdje pravi košta milijun kuna. Zar je zaista problem osigurati 7,5 milijuna kuna da se obeštete stočari u devet ovdašnjih sela? Nisu nam trebali čak niti novac dati, već nas obeštetiti kroz hranu za stoku ili neki drugi način. Postoji milijun modela, ali očito da to nikoga ne zanima", ogorčeno zaključjuje.

Ponovno od nule

Međutim, i pored ogorčenosti postupcima države, napominje kako od bavljenja svinjogojstvom ne misli odustati te je već u sklopu programa revitalizacije svinjogojske proizvodnje koji na stradalom području županjske Posavine provodi Vukovarsko-srijemska županija, uzeo 11 suprasnih krmača čiste krvi s rodovnicima i visokog genetskog potencijala.

Prasci su ponovno u svinjcu Margićevih

Bez zrna hrane za stoku po sistemu glava za glavu, morat će u dugove. Država je i ovoga puta iznevjerila u svakom pogledu.

"Krećem opet od nule. Sistem je glava za glavu. Suprasnu nazimicu čiste krvi dobijete, suprasnu nazimicu čiste krvi ste u roku od 18 mjeseci dužni vratiti. S jedne strane je to dobra pomoć i model je dobar jer nemate osiguranja,kamata, hipoteka, kredita, jamaca. Ono što nije dobro je što smo dobili nazimice. Dakle, do nekog rezultata svinje moramo hraniti najmanje pola godine, a vlastite hrane nemamo jer je poplava odnijela svu prošlogodišnju žetvu. Ostali smo bez zrna hrane za stoku i sada nam je dakako problem isfinancirati hranu za nazimice koje smo uzeli. Da nam je država isplatila naknadu, mogli smo odatle. Ali nije. Nema druge nego se zadužiti", kaže te računa kako dnevno svakoj suprasnoj krmači mora osigurati između 2,5 i 3 kilograma hrane, i to ne bilo kakve. Jer ako ste uzeli nešto vrhunskog gentskog potencijala, morate biti svjeni da to morate i vrhunski hraniti, a sve to dosta i košta, napominje.

U narednih nekoliko godina manji prinosi

"To što nam se dogodilo je bilo loše i strašno. Ljudi koji su puno radili i imali, puno su izgubili. Takvima je jako malo nadoknađeno. Za zemlju smo još i dobili naknadu, dosta urednu i zadovoljavajuću. Ali zaboravilo se sve ono drugo. Zaboravilo se stočarstvo, stradala mehanizacija, zaboravilo se da je tlo uništeno. Ljudi su ovoga proljeća imali strahovitih problema s oranjem zemlje koja je bila pod vodom. Događali su se veliki kvarovi na strojevima jer je zemlja zbijena, u njoj se nalazi svakakvoga otpada. I tu država ništa nije poduzela. Županija sada nešto pokušava kroz karbonizaciju tla, ali pitanje je koliko će biti uspjeha", navodi dodajući kako su korovi na poljima posebna priča.

Konji u štali

Ni zaoravanje korova i uništeno tlo nije ih spriječilo u sjetvi.

"Tražili smo jesenas da nam se osigura i odobri da herbicidima uništimo korove, ali ništa od toga iako je korov na njivama bio veći od traktora. To je bilo strašno. Na kraju su ih istarupali. Tražili smo da nakon tarupanja korove spalimo, ali ni to nam nisu dopustili tako da smo korove na kraju zaorali. Možete misliti što se dogodi kada zaorete 15-20 centimetara ostataka korova s milijardama sjemenki koje sada niču u nevjerojatnim količinama. Ja sam do sada soju prskao četiri puta, a morati ću još jedanput. A prije poplave je bilo dovoljno poprskati dva, a sada pet puta. A nitko vam taj višak prskanja neće novčano nadoknaditi. Po meni bi bilo bolje da su nam rekli da njive ove godine ne oremo i da ih pripremimo kako treba za jesensku sjetvu. Na savjetovanjima koje smo pohađali stručnjaci su nam kazali kako na tlima nakon poplave možemo očekivati manji prinos i to u naredne tri do četiri godine za oko 30%. Pa, to je katastrofa i propast", priča Josip Margić dok obilazimo njegovo domaćinstvo. U omanjoj štali gledaju nas dva konja.

"To je nešto za moju dušu i zadovoljstvo. Nekada je konja bilo puno više, ali sve ih je manje", govori dok u jednoj od natkrivenih prostorija pokazuje šokačka drvena kola, obojena u zeleno i žuto na kojima se nekada putovalo na kirbaje ili neko drugo slavlje, a sada eventualno na Vinkovačke jeseni ili kakvu drugu tradicijsku manifestaciju. Do njih stoji parkiran starinski platon, pomalo zapušten. "Prije poplave sam se namjerio da ga u potpunosti obnovim ali nisam stigao. Ali, morat ću naći vremena i za njega", kaže. I bila bi šteta jer ga ima tko vući. Ona dva ljepotana kao da samo taj trenutak čekaju. Samo da ih gazda upregne i cijeli gunjanski atar je samo njihov.


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Poplava Stočarstvo Svinjogojstvo Krmače Šteta Županjska Posavina Josip Margić Gunja Ratari Korovi Prinos Naknada Država Nazimice Program Prasci Štala Konji Sjetva


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi