Magarica Rožina - šampionka Smotre istarskog tovara u Juršićima

Nekada radna životinja i velika pomoć u poljima, istarski magarac danas više nema tu ulogu, ali je i dalje prisutan kao jedan od kulturoloških i povijesnih identiteta Istre.

Četveronožnog izdržljivog i skromnog radnika zamijenili su radni strojevi a on svojom neodoljivošću privlači sve više zaljubljenika kao što su uzgajivači istarskog magarca. Sve radimo iz ljubavi prema njima - kada jednom upoznate njihovu ćud - jednostavno vas privuku i koliko god neisplativo bilo, uvijek će biti uz nas, kažu nam uzgajivači, njih 15 koji su se predstavili sa 50 grla na 15. državnoj i 19. županijskoj Smotri Istraskega tovara u Juršićima, na području Svetvinčenta. 

Istarski magarac mirnog je temperamenta, prilagodljiv i lako uči, tako da je pogodan i u terapijske svrhe, a njegova dobroćudnost i ustrajnost nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Obzirom na veličinu, on je većeg okvira od dvije druge hrvatske izvorne pasmine: Primorsko-dinarskog i Sjeverno-jadranskog magarca. Boja dlake mu je većinom crna te rjeđe smeđa do siva. Glava mu je umjereno velika, markantna sa dugim ušima i izraženim bijelim obrubom oko očiju. Kretnje su mu snažne, a korak uravnotežen.

Vesna Tomše Đuranec iz Odjela za kopitare, višegodišnja je suradnica na ovoj Smotri i u ime komisije izjavila kako je bilo teško donijeti odluku i poredak, ali da su se vodili uzgojnim programom. Ocjenjivala se veličina, izgled, poslušnost i korekcija kopita. Cilj joj je, kaže, da svaka generacija grla bude bolja.

Nagrade u nekoliko kategorija

Dvadesetogodišnji Luka Lupetina vlasnik je ovogodišnjeg šampionskog grla Rožina. Gordan Galant pobjednik je utrke za odrasle, a Grgo Orlić u dječjoj utrci. Najmlađi jahači bili su Neo i Filip Kuftić iz Vodnjana. Uzgajivač Galant iz Rovinja dobitnik je još dvije nagrade, za najljepšeg pastuha (Benito, 9 godina) i za najljepši ženski pomladak (Mika). Uzgojem istarskog magarca bavi se već 25 godina i pravi je zaljubljenik u ovu životinju. Također prodaju cijenjeno magareće mlijeko zbog dobrobiti koje čini na ljudski organizam. Kapacite ove sirovine je ograničen jer se mlijeko dobiva samo kada magarica ima pule, a uzima se tek kada je ono dovoljno stasalo da se samo hrani. 

U kolekciji starih magarica prvo mjesto zauzela je Luna vlasnika Igora Hrelje, a mlađih magarica Vany vlasnika Antonija Radina iz Brtonigle koji uz 37 grla istarskog magarca uzgaja i boškarine. Grlo Suzy donijela je Petru Benčiću prvu nagradu u kolekciji mlađih magarica. Pako, vlasnika Andrea Gašparini zauzeo je prvo mjesto u kolekciji muškog pomlatka. Za magarce Andrea kaže kako im treba odati počast jer su kroz povijest dali puno za čovječanstvo uz glavu dole kao poklon, za sve magarce na svijetu. 

Kritično ugrožena pasmina

Istarski magarac jedna je od tri izvorne i zaštićene pasmine magaraca u Hrvatskoj, a na popis autohtonih pasmina uvršten je 2009. godine. Danas u Istri je 80 uzgajivača s 900 grla ove životinje.

Ove godine manifestacija je usmjerena na očuvanje pasmine kroz prezentaciju projekta "Istarski tovar - jučer, danas, sutra" prof. dr. sc. Ante Ivankovića, nacionalnog koordinatora za očuvanje animalnih genetskih resursa Hrvatske. Istarski magarac je u zadnjih 25 godina sa nekoliko desetaka kvalitetnih magaraca došao do nekoliko stotina uzgojno valjanih grla, kaže Ivanković te pohvaljuje istarske uzgajivače magaraca koji su u dobroj mjeri surađvali i slušali savjete "a mi smo slušali njihova iskustva, tako da je ova populacija grla u zadnjih 15 godina išla u pravom smjeru", rekao je i zaključio kako dosta dobro funkcioniraju kao udruženje pa se i došlo do lijepih i krasnih grla danas. 

Publikaciju "Matična knjiga istarskog magarca" predstavio je voditelj Službe za uzgoj kopitara i banku gena domaćih životinja, Nidal Korabi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. U knjizi se nalazi popis svih grla u populaciji istarskog magarca što bi trebalo pomoći u daljnjem razvoju te očuvanju ove pasmine. 

Po pitanju zaštite istarskog magarca, Gordan Šubara iz Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI) kaže kako pružaju podršku Udruzi s namjerom da ona postane Udruženje i kako se taj proces privodi kraju. Na taj način možemo sa Hrvatskom agencijom za poljoprivrdu i hranu, kao trećom stranom, detaljnije i jače surađivati. To je pokazatelj kako se u Hrvatskoj mogu povezati institucije, surađivati i raditi.

Organizator i predsjednik Udruge uzgajivača "Istrijanski tovar" Boris Orlić ističe pak neke od problema na koja nailaze a to su, osim administrativnih, ograničenost pašnjaka i nedovoljno financijskih sredstava te veliki nadzori. No, zadovoljan je podrškom okupljenih, kako stručnjaka tako i mnogobrojnih posjetitelja koji su uz Smotru i trku magaraca mogli uživati i u bogatoj gastronomskoj ponudi i folkloru. 

I za kraj, složit ćemo se sa direktorom AZRRI-a Igorom Merlićem, kako ne smijemo zatrti tradiciju, ono što su nam ostavili naši preci, a na nama je to prenijeti na mlađe generacije. A obzirom da su se u ovoj trardicionalnoj Smotri istarskog tovara u Juršićima uključili i najmlađi, u to ne moramo sumnjati. 

Uz podršku Odjela za poljoprivredu IŽ, pokrovitelj manifestacije je Istarska županija, općina Svetvinčenat i TZ Svetvinčenta.