Pretraga tekstova
Sol je vrlo bitna za normalizaciju kiselinsko-bazne ravnoteže u organizmu, pravilnu funkciju mišića, probavnog i živčanog sustava.
Raznovrsna stočna hrana i različite komponente obroka osiguravaju visokomliječnim grlima da namire sve potrebe za hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Jedan dio troši se na uzdržne i regulaciju metaboličkih potreba, a drugi na produktivnost, odnosno na proizvodnju mlijeka. Fali li samo jedna od komponenti ili je u nedovoljnim količinama poremetit će i uzdržne i metaboličke potrebe, stvoriti rizik od pojave bolesti, a s druge strane smanjiti proizvodnju.
Sve neophodne hranjive tvari i vitamine krava unosi hranidbom, najčešče na otvorenom ispašom ili preko gotovih obroka na farmi. Takva hranidba mora sadržavati sol, običan natrij klorid (NaCl) ili poznatiju kao kuhinjsku. Naročito im se mora osigurati sol na ispaši jer je to jedini mineral koji one ne akumuliraju u organizmu i doslovno im stalno mora biti dostupan.
Kada je u pitanju način i unošenje soli, najbolji pokazatelji su kada je grlima ostavljena mogućnost konzumiranja po volji (Ad libitum), lizanjem takozvanih slanih kocki ili slanog kolača. Životinje su vrlo specifične kada je riječ o ovom mineralu (NaCl). Ukoliko im ostavite da uzimaju hranu po volji, neće prestati jesti dok sve ne pojedu. Takav jedan period onda ih dovodi u stanje pregojaznosti, viška energije i smanjenja produktivnosti.
Ali kada je sol u pitanju, krave znaju same dnevne potrebe. Ako im je ostavljena slana kocka lizat će jedno vrijeme i onog trenutka kada namire potrebu, a točno znaju kada je to, prestaju s lizanjem. Nema potrebe za strahom od prekomjernog konzumiranja i pojave trovanja, a i ako se to dogodi dovoljno je da imaju neometan pristup pitkoj vodi, obzirom da se sol izlučuje svakodnevno iz organizma.
Visokomliječna grla na farmama uglavnom dnevno dobivaju isplaniran obrok s točno raspoređenim komponentama, koje zadovoljavaju potrebe za energijom, proteinima, mastima, vitaminima, mineralima u skladu s proizvodnim normama i starosti životinje. U takvim obrocima točno se zna da se sol za navedena grla dodaje u količini od minimalno 30 do 40 grama dnevno.
Međutim na ispaši krave nemaju osigurane količine soli kao što je to slučaj na farmi, stoga je vrlo bitno slane kocke okačiti na ogradu ili obližnja stabla u visini da se mogu neometano lizanjem namiriti dnevne potrebe.
Zimi životinje često ližu sol na putevima, obratiti pažnju da ne dođe do problema
Ona je vrlo bitna za normalizaciju kiselinsko - bazne ravnoteže u organizmu, pravilnu funkciju mišića, probavnog i živčanog sustava. Ako malo dalje izanaliziramo i pojednostavimo ulogu soli u organizmu, to je da svakoj stanici, sudjelujući u metaboličkim procesima osigura potrebne korisne tvari.
Farmer vrlo lako može uočiti njen nedostatak i izraženu potrebu krava za ovim mineralom, obzirom da vrlo brzo dolazi do poremećaja reproduktivnog sistema, smanjenog apetita i u konačnici manjka proizvedenih litara mlijeka.
Tagovi
Lizanje soli Komponente obroka Kuhinjska sol Visokomliječna grla Ispaša Hranidba po volji Ad libitum
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !