• Državna ergela Lipik
  • 05.06.2017. 18:00

Lipicanci dobivaju novu ergelu i hipodrom

Grad Lipik, Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede započeli su u suradnji s Državnom ergelom Lipik projekt gradnje nove ergele u sklopu šireg projekta Raminac. Podijeljen u 4 faze: gradnja ergele, hipodroma, smještajnih kapaciteta bungalova i šatorskog naselja i gradnja adrenalinskog parka sa svim potrebnim zabavnim sadržajima čime žele privući velik broj turista

Foto: Vjekoslav Hudolin, arhiva Ergele Lipik i Udruge Lipicanska barokna raskoš
  • 2.403
  • 386
  • 0

Brojnim prigodnim sadržajima u kojima su, među ostalima, sudjelovali i gosti, renomirani uzgajivači lipicanaca iz Slovenije i Mađarske, na prostoru Državne ergele Lipik obilježena je deseta obljetnica povratka lipicanaca u Lipik. Održana je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede, Požeško-slavonske županije i grada Lipika. Bio je to jedinstven konjički spektakl, kako su ga Lipičani i njihovi gosti s pravom nazvali, jer se otvara jedna nova stranica u uzgoju ovih prekrasnih i gracioznih konja koji bi u budućnosti trebali postati prava turistička atrakcija.

Nažalost, tijekom domovinskog rata lipička ergela i lipicanci u njoj doživjeli su tešku sudbinu, sličnu sudbini stanovnika čiji su domovi i gospodarstva porušeni, a oni završili u prognanstvu. Konji su iz Srbije vraćeni prije deset godina.

Pokladni jahači

"Svi znamo kakva je situacija bila, 66 konja vraćeno je u izrazito lošem zdravstvenom stanju, izrazito loše kondicije, tako da smo tih deset godina puno radili da lipicance ponovno dovedemo u rasplodno stanje, rasplodnu kondiciju i da dobijemo nove generacije kvalitetne ždrebadi. Deset godina nakon povratka lipicanaca mogu reći da smo zadovoljni, kod nove ždrebadi uspjeli smo stvoriti određeni temelj i nadamo se da ćemo i dalje uspješno nastaviti uzgojni rad", kaže Damir Jakšić, upravitelj Državne ergele Lipik.

Sačuvati sve rodove i linije lipicanaca

Državnu ergelu Đakovo i Lipik čine dvije ustrojbene jedinice i svaka provodi svoj uzgojni program.

"U ergeli Lipik je razvijen tip jahaćih konja, dok je u ergeli Đakovo više zaprežni tip konja. U strategiji uzgojnog programa važno nam je u budućnosti zadržati upravo takav poseban tip konja. Drago mi je što se stanje od 2007. do sada znatno popravilo. Nakon povratka konja koji su bili u teškom stanju revitalizirano je matično stado i sada ponovno imamo ergelu koja ima važan utjecaj na konjogojstvo Republike Hrvatske, ali isto tako i na razvoj turizma, kako grada Lipika i Pošeško-slavonske županije, tako i kontinentalnog turizma", kaže Nidal Korabi, ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik.

U Ergeli Lipik kažu da imaju velike planove sa gradom Lipikom i mjerodavnim institucijama u državi. Što se tiče uzgoja nastavit će s reprodukcijom kako bi sačuvali sve rodove i linije koje imaju, vratiti ono što je tijekom rata izgubljeno.

Zaprežna kola

"U sklopu budućeg velikog turističkog kompleksa planiramo izgraditi novu ergelu sa najmodernijim štalama u ovom dijelu Europe. Što se tiče priprema završili smo idejno rješenje i studiju utjecaj na okoliš, a preko europskih fondova dobili smo novac za glavni izvedbeni projekt i planiramo ga kandidirati na natječaj za novac za izgradnju", kaže Jakšić, upravitelj Ergele Lipik.

Lipicanci su brend grada Lipika

Lipicanci su brend grada Lipika. To, među ostalim, potvrđuje i činjenica da je lik konja u grbu grada, podsjeća Vinko Kasana, gradonačelnik tog zapadnoslavonskog turističkog gradića koji nakon ratnih razaranja i stradanja doživljava ubrzani razvoj. Tomu je na svojevrstn način pridonio i povratak lipicanaca.

"Grad Lipik, Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede zajedno s ergelom započeli su projekt gradnje nove ergele u sklopu šireg projekta Raminac. Podijeljen u 4 faze: gradnja ergele, hipodroma, smještajnih kapaciteta bungalova i šatorskog naselja i gradnja adrenalinskog parka sa svim potrebnim zabavnim sadržajima. Uglavnom, cijeli projekt i sadržaji predviđeni su oko našeg jezera Raminac na površini od 89 hektara. Sretni smo zbog toga, nije jednostavno, nije lako, ali idemo u dobrom pravcu. Evo u zadnjih pet dana grad Lipik je dobio preko raznih izvora financiranja 35 milijuna kuna. Mi znamo napraviti projekt, znamo ga financirati, znamo privući sredstva, tako se nadamo da će biti i sa projektom Raminac", kaže gradonačelnik Kasana.

Ističe da su u Lipiku prije četiri godine okupili tim mladih i sposobnih ljudi koji uz pomoć iskusnijih znaju pripremati i ostvarivati projekte, izvlačiti novac iz europskih fondova, tako da sada u tom gradu imaju spremnih razvojnih projekata vrijednih 950 milijuna kuna, a u ovom trentku realiziraju projekte vrijedne 169 milijuna kuna.

Lipicanska barokna raskoš

Projekt gradnje nove ergele podržava Ministarstvo poljoprivrede potvrdio je pomoćnik ministra poljoprivrede Damir Agičić, inače predsjednik Upravnog vijeća Državne ergele Đakovo i Lipik.

Konjička predstava carskih konja lipicanaca

Središnji sadržaj bogatog programa obilježavanja desete obljetnice povratka lipicanaca u Lipik bila je konjička predstava na kojoj su predstavnici udruga uzgajivača lipicanskih konja prezentirali nekadašnji rad lipicanaca u polju i šumi, ali i u tradicionalnom pokladnom jahanju i svatovskim zapregama. U predstavi su sudjelovale i Ergele Lipica iz Slovenije, Ergela Szilvasvarad iz Mađarske, te Ergele Đakovo i Ergela Lipik. Posebna atrakcija bio je dresurni program Ergele Lipica te program trenerice Edit Kappel iz Mađarske koja je prikazala rad s tri slobodna konja i jahanje slobodno jahanje bez sedla.

Gledatelje je oduševio i nastup Zvjezdane Klarić, predsjednice zagrebačke udruge "Lipicanska barokna raskoš", koja je u Lipik pokazala damski način jahanja.

"Lipik je ponovo postao sjajno mjesto za sve ljubitelje carskih konja lipicanaca. Za svečanost i prikaz damskog jahanja izabrali smo lipicanskog pastuha Conversano-Toplica koji je potomak upravo ergele Lipik. Dražesna slika pravog damskog konja, plemićke povijesti i romantični duh prošlih vremena", oduševljena je Zvjezdana Klarić.

Kako je istaknuo ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik, bila je to prva konjička predstava u Lipiku i prerast će u manifestaciju "Dani ergele Lipik" što bi za turiste mogla biti prava atrakcija. Inače, domaćini kažu da je njihova ergela otvorena za posjetitelje svaki dan i pozivaju sve zainteresirane na obilazak i razgledanje.

Foto: Vjekoslav Hudolin, arhiva Ergele Lipik i Udruge Lipicanska barokna raskoš

Povijesni slijed

1843. godine grof Izidor Janković gradi veliku ergelu na imanju Izidorovac

1906. godine novi vlasnik vlastelinskog dobra postaje Stjepan Layer iz Virovitice, a na dobru je bilo dvadesetak čistokrvnih kobila lipicanske, nonius i angloarapske pasmine te tri pastuha

Lipičanka i lipicanci

1937. godine dogodio se novi uzlet ergele u Lipiku kada "Gopodarsko dobro Izidorovac" kupuje Uprava Savske banovine, kako bi na njega, zbog izbijanja zarazne anemije konja na Državnoj ergeli “Petrovo” u Stančiću kod Božjakovine, smjestila u Lipik 60-ak grla, Za početak rada ergele, nabavljeno je 27 rasplodnih kobila lipicanske pasmine (5 od Layera, 13 iz ergele Kutjevo, 2 iz Karađorđeva, 1 iz Đakova, 5 iz Demir Kapije i 1 od Atanasa Markovića iz Pakraca), pa je u to vrijeme Ergela Lipik bila jedina ergela vranaca i dorata u Europi.

1945. godine povećala se opasnost od ratnih operacija tijekom povlačenja vojski s istoka. Zato je po nalogu partizanskih vlasti započeo 31. siječnja zbjeg, koji je vodio veterinar Lohman, iz Lipika do Velike babine gore kod Pivnica. No, nakon 14 dana zbjeg je morao krenuti dalje, preko Drave u Mađarsku, kako bi zaobišao frontu i stigao na salaš “Zeleno polje” kod Belog Manastira. Kada je minula opasnost, a front prešao preko Slavonije, konji i ljudi u pratnji, vratili su se nakon 101 dan puta, 11. svibnja u Lipik.

1956. godine na ergeli je bilo približno 250 grla lipicanaca, noniusa i podmlatka. Budući da je ergela poslovala s gubitkom, Narodni odbor općine Pakrac je 1956. godine donio odluku da se napusti konjogojstvo i pojača govedarstvo. Počela je rasprodaja državnog blaga: matične knjige prenesene su u ergelu Đakovo, a na ergele Kutjevo, Vučjak kod Prnjavora, Đakovo i Poljoprivredno dobro Osijek otpremljeno je oko 80 konja. Budući da ergela Karađorđevo nije prihvatila veći dio rasplodnog sastava, preostalo je najgore rješenje: konji su prodani u Italiju pod nazivom "konji za klanje", odnosno "Cavalli per ammazare".

1982. godine - NOVI POČETAK - Uslijedio je 13 godišnji prekid uzgoja konja i na prostoru ergele razvija se poljoprivredno dobro "Poljoprivreda Lipik". Početkom osamdesetih ponovo javlja interes za tom djelatnošću i to zapošljavanjem veterinara Milana Božića. 1982. godine je, nakon 25 godina, ponovo obnovljena ergela, koja je pri Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske registrirana za "proizvodnju kvalitetnih rasplodnih konja svih uzgojnih kategorija lipicanske pasmine". Matično stado, 3 pastuha i 12 kobila, kupljeno je iz ergele Lipica, a u porijeklu tog matičnog stada (kroz pet generacija unazad), prema matičnim knjigama, nalazilo se 9 pastuha i 7 kobila rođenih u nekadašnjoj lipičkoj ergeli.

1991. godine novi život ergele prekinuo je Domovinski rat. U jeku srpskih napada na Lipik, 26. rujna 1991. godine, radnici ergele pustili su konje van iz štala, a 27. rujna štala je zapaljena granatama, a od 118 konja u ergeli, od kojih večinom lipicanske pasmine, njih 80-ak odvedeno je na okupirano područje, 35 konja je ubijeno, a ekshumirani su u veljači 1992. godine

1991. - 2007. - godinama nakon rata trajali su pregovori Vlada Republike Hrvatske i SR Jugoslavije pa Srbije oko povrata konja. Vlada RH posredstvom Ministarstva kulture ulaže sredstva u iznosu oko milijun kuna za obnovu srušene zgrade koja je nakon pretvorbe u vlasništvu Poljoprivrede Lipik d.d.

12. na 13. listopada 2007. godine, konji su se napokon vratili iz Srbije, kući u Lipik. Od 118 grla koliko ih je bilo na dan napada na Lipik, na ergelu je vraćeno 66 konja - 25 kobila i 21 pastuh lipicanske pasmine te 20 toplokrvnih konja te dva ponija.

2. srpnja 2008. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske (Klasa:320-08/08-01/01; Urbroj:5030116-08-1) ergela Lipik dobila je ponovo status Državne ergele u sklopu Hrvatskog centra za konjogojstvo - Državna ergela Lipik.

4. kolovoz 2010. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske (Klasa:320-08/10-01/03; Urbroj:5030112-10-1) određeno je spajanje Hrvatskog centra za konjogojstvo - Državna ergela Lipik s Državnom ergelom lipicanaca iz Đakova. Spajanjem je nastala nova ustanova Hrvatski centar za konjogojstvo - Državne ergele Đakovo i Lipik.


Povezana stočna vrsta

Konjogojstvo

Konjogojstvo

Može se reći da je konj životinja o kojoj je u prošlosti najviše ovisio napredak ljudske civilizacije te je imao najveću i najraznolikiju upotrebu. Domestikacijom konja,... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Državne ergele Lipik Damir Jakšić Đakovo Nidal Korabi Lipicanci Vinko Kasana Raminac Damir Agičić Edit Kappel Zvjezdane Klarić.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi