• Kulen
  • 07.07.2010.

Kulen - gastronomski brend Slavonije

Najstarija gastronomsko-turistička manifestacija u Slavoniji - požeška kulenijada. Mnoga obiteljska vrijedna gospodarstva već danas su spremna kulen plasirati na europsko tržište, pa se nameće pitanje jesu li Slavonci u stanju pokriti potrebe tržišta

  • 3.074
  • 151
  • 0

Kakav je kulen? Najčešće je pitanje koje su jedni drugima za vrijeme degustacije i ocjenjivanja upućivali sudionici završne večeri 30. požeške kulenijade, najstarije gastro-turističke manifestacije u Slavoniji. »Kakav gazda - takav kulen, odličan, izvrstan«, bio je najčešći odgovor. S tom tvrdnjom složio se i član ocjenjivačkog suda mr. sc. Đuro Majurdžić, koji je hvalio proizvođače i naglasio da je bez obzira na poneke oscilacije kulen iz godine u godinu sve kvalitetniji i da je kralj slavonske kuhinje postao i gastronomski brend Slavonije i Hrvatske.
»Kulen vam je onakav kakav je gazda. Ponekad više, a ponekad manje pikantan. No uvijek odličan i prava blagodat za ljudsko nepce«, rekao je Majurdžić. Da je tome tako kazuju i činjenice da je slavonska gastronomska delicija iz dana u dan sve traženija, a svoje mjesto osvojila je i na dalmatinskoj trpezi gdje prevladava mediteranska kuhinja.

Stoga se posljednjih godina sve više govori o izvozu, a mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Slavoniji spremna su već danas kulen plasirati i na tržište europskih gurmana.
Zato se proteklih godina sve češće nameće pitanje koliko se kulena proizvodi i jesu li Slavonci u stanju s domaćim slavonskim kulenom pokriti potrebe i zahtjeve tržišta. Na žalost, u ovome trenutku nitko sa sigurnošću ne zna kolika je proizvodnja te slavonske delicije. Prema riječima Đure Majurdžića, inače višeg unutarnjeg revizora Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, točnih podataka o proizvodnji - nema. »Znamo za ona obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u Upisniku i znamo za tvrtke koje se bave preradom mesa, pa između ostalog i proizvodnjom kulena. Međutim, još uvijek je puno onih koji su izvan sustava. Rekao bih, rade ilegalno, a na tržištu konkuriraju registriranim proizvođačima. Oni najčešće i ruše kvalitetu kulena ne pridržavajući se prihvaćenih kriterija za njegovu proizvodnju«, objašnjava Majurdžić razloge zbog kojih nema točnih podataka o količini proizvodnje ove delicije.
»U proizvodnji kulena inzistiram na izvornosti. Obično kažem da je kulen sačinjen od stotinjak različitih kockica koje sve treba posložiti da bi nosio epitet izvornog slavonskog proizvoda s kojim ćemo moći na sva tržišta«, naglašava Vjenceslav Hruška, jedan od najpoznatijim proizvođača kulena u Slavoniji.

Standardi u proizvodnji kulena su utvrđeni. Recept se zna, ali je još uvijek mnogo toga u Božjim rukama. Od klime koja je i ove godine neugodno iznenadila Slavonce, pa do niza drugih čimbenika.

Na sreću nije se to osjetilo na 73 uzorka ocijenjena tijekom ovogodišnje kulenijade. Pored šampiona »Čiča Mate«, sedam proizvođača osvojilo je zlatnu, 32 srebrnu, a 31 brončanu medalju, dok tri uzorka nisu ispunila potrebne kriterije.
I dok se nazdravljalo pobjednicima, a u velikoj dvorani starog vatrogasnog doma odjekivala slavonska pjesma, Jelenko Topić, novinar i čovjek koji je sudjelovao u organizaciji i pripremi svih 30 kulenijada, sjeća se prvih godina pa kaže: »Kulenijada je odigrala značajnu ulogu u podizanju kvalitete kulena. Prije smo za svake kulenijade organizirali razgovore s proizvođačima gdje su im stručnjaci ukazivali na propuste i što treba popraviti, te kako ispuniti tražene standarde. Danas vidim da je takav edukativni rad dao rezultate jer proizvođači kulena rade vrhunsku deliciju.« Da je kulen vrhunski prehrambeni proizvod potvrdili su i sudionici završne večeri ocijenivši donesene uzorke. Prvi put se u 30 godina dogodilo da su tri proizvođača dobila jednak broj bodova, te su nagradu publike ravnopravno podijelili Josip Ergović iz Ramanovaca, Zdravko Klezinger iz Požege i Josip Sikra iz Đakova.

Zatvarajući 30. kulenijadu Bruno Horvat, predsjednik Turističke zajednice Grada koja je uz pokrovitelja Grada Požegu organizirala tu manifestaciju, najavio je iduću kulenijadu riječima da će prvi put u Požegi uz nju biti pokrenut i održan sajam kulena, pa će kulenijada pored gastro-turističkog dobiti i gospodarski karakter.

Kao što se nekad radilo u slavonskim kućanstvima

U Kutjevu d.d., čiji je kulen »Čiča Mata« ove godine na Požeškoj kulenijadi osvojio šampionsku titulu, kažu da će na tržište plasirati oko 20 tona ili više od 12.000 komada kulena. Glavna tehnologinja Helena Marcetić ističe da proizvodnji kulena posvećuju posebnu pozornost, biraju najkvalitetnije meso i da sve rade na starinski način kako se nekad radilo u slavonskim kućanstvima. Na izvornosti inzistira i Vjenceslav Hruška, danas među najpoznatijim proizvođačima kulena u Slavoniji, u čijem obiteljskom gospodarstvu već godinama rade tako da se njihov kulen može okititi markicom izvornosti.

Autor: Zdravko Sever


Tagovi

Stočarstvo Prerada mesa Kulen Upisnik