Što su životinje zapuštenije, prljave, nad kojima se ne provode profilaktičke mjere, ne hrane se dobro, puštaju se na ispašu gdje je puno grmlja i zaraslih površina, to je više krpelja
Uzgajivači životinja, vlasnici kućnih ljubimaca, planinari, lovci i svi koji su u kontaktu s prirodom često se susreću s krpeljima. Proljeće i početak ljeta je vrijeme kada oni postaju vrlo aktivni. Imaju povoljnu temperaturu i dovoljno vlage.
Postoji veliki broj različitih krpelja koji imaju svoj areal rasprostranjenosti. Osim što sišu krv, oni prenose mnogobrojne uzročnike bolesti. Kada nam je fokus na životinjama, najviše su ugrožene životinje na paši, a zatim psi i mačke. Pored Lajmske bolesti i krpeljnog meningoencefalitisa, prenose babeziozu, mediteransku pjegavu groznicu, anaplazmozu, pijemiju i druge.
Da su vrlo opasni za ovce i koze govori podatak da prenošenjem uzročnika bolesti mogu izazvati pomor mlade janjadi i jarića. Oni ih na taj način zaraze bakterijama što dovodi do pojave uginuća. Kod starije janjadi može prijeći u kronično stanje jer zbog bakterijske infekcije dolazi do nakupine gnoja.
Vuna i dlaka kod ovaca i koza ima zaštitnu ulogu, ali je idealna da se krpelji zavuku i ostanu neprimjećeni. Na jednoj životinji možemo pronaći čak nekoliko različitih vrsta ovog kukca.
Pri proljetnom puštanju na pašu one prolaze kroz visoku travu i grmlje gdje se ovi paraziti skrivaju. Osim direktnog kontakta, mogu se prenijeti sa životinje na životinju. Njihov broj se povećava kako se smanjuje kvaliteta držanja. Što su životinje zapuštenije, prljave, nad kojima se ne provode se profilaktičke mjere, ne hrane se dobro, puštaju se na ispašu gdje je mnogo grmlja i zaraslih površina, to je više ovih uzročnika bolesti.
Kada su prisutni na tijelu ovaca i koza, one se trljaju po objektima, stablima, grizu mjesta koja ih svrbe, dolazi do opadanja vune ili dlake. Na površini kože se formiraju "ćelava mjesta", a takva koža je iritirana, crvena, otekla, izgrebana. Brzo mogu prekriti tijelo životinje, jer se brzo razmnožavaju. Veliki broj na jedinki uzrokovat će gubitak apetita i smanjenje imuniteta. Janjad i mlada grla koja se uzgajaju za prodaju gube na težini.
Najvažnije je ustanoviti na kojoj parceli ili mjestu životinje dolaze u kontakt s ovim parazitima. Vole gustu vegetaciju i potrebna im je vlaga. Najčešće se problem javlja oko živica, u kutovima parcela, sjenovitim mjestima obraslim gustom vegetacijom, na ivici šuma. Ako je moguće, potrebno je redovito uređenje i košenje pašnjaka i živica.
Suzbijanje ide uz pomoć veterinarskih lijekova, a mogu se koristiti i metode koje stočari primjenjuju od davnina.
Koriste se razni lijekovi koji se primjenjuju na površini kože bilo u obliku spreja, praha ili tekućine. Kada takvi tretmani ne daju rezultate, koriste se oni u vidu cjepiva.
Može se obavljati mehaničko odstranjivanje kad je u pitanju manji broj uz provođenje veterinarskih uputstava.
Životinje se mogu tretirati aromatičnim uljima kao što je lavanda ili geranij (pelargonija). Posebno treba pažnju posvetiti području između nogu, na dijelovima nogu s unutrašnje strane gdje nema vune i iza ušiju.
U prodaji se mogu naći i eko proizvodi za ovu namjenu, a napravljeni su na bazi kokosovog, ulja uljane repice, jojobe i drugih biljnih ulja, voćnih kiselina i drugih tvari. Njihova je prednost što imaju ugodan miris i lako se primjenjuju.
Tagovi
Autorica