Kraj neodgovornosti uzgajivača konja - konjogojci dužni raditi i DNK analizu

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije broj grla hrvatskog hladnokrvnjaka, na području Lijepe Naše, 2015. iznosio je 6.877, a 2016. godine 7.156, što je blagi porast.  No, kod brojnih autohtonih pasmina konja bilježimo pad brojnosti. Primjerice, 2015. zabilježeno je 5.167 grla hrvatskog posavca, a 2016. samo 4.679. Kako se čini i nije sve tako crno, a prema riječima uzgajivača neke stvari idu na bolje.       

"Konjogojstvo je unazad par godina palo. Broj konja se smanjio kao i broj uzgajivača, ali ove godine smo dobili nekakvu informaciju, da smo izborili u ministarstvu subvenciju određene količine plavog dizela u konjogojstvu", rekao je Ivan Dugaja, potpredsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka. 

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je inicijativu za uvrštavanje novih sektora u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela. Stručno povjerenstvo identificiralo je četiri nova sektora proizvodnje u kojima postoji potreba korištenja ovog goriva, a radi se o tovnom svinjogojstvu, pčelarstvu, peradarstvu i uzgoju kopitara. 

Napokon ušli u sustav dodjele kvote za plavi dizel

"Tri godine smo se za to borili te smo konačno došli i do realizacije. Dobili smo po grlu 90 litara što nam jako puno znači. Vi znate da se mi koji uzgajamo konje zbog ljubavi, većinom bavimo štalskim uzgojem. Traktor se mora paliti za hranidbu konja, čišćenje, za sve, tako da nam ova subvencija puno znači", rekao je Mirko Majsec, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka.

Osim plavog dizela, uvijek su dobrodošli poticaji, koji su prije nekoliko godina za kobilu i novo ždrijebe iznosili po dvije tisuće kuna. 

"Iznos je bio zaokružen na četiri tisuće kuna što je bila dobra "injekcija" za same uzgajivače konja, osobito za onaj dio uzgajivača koji imaju štalski uzgoj. To nam je dosta pomoglo jer jednostavno konj puno košta. To je bila jedna kap koja nam je puno vrijedila", otkriva Dugaja. 

Trenutačno, poticaj za uzgojno valjano grlo iznosi oko 15.00 kuna što je simbolično, no prema riječima uzgajivača postoje naznake da će država ponovo poticati i ždrjebad. 

"To bi nam bila velika olakšica. Konjogojstvo je poljoprivredna grana koja je 90 posto izvozna. Ako se dobivalo poticaje za teliće koji su dolazili iz Rumunjske, mislim da bi trebali dobiti i mi za ždrjebad", smatra Mirko Majsec.  

"Išli smo u Ministarstvo poljoprivrede, s ministrom Tolušićem smo pregovarali da se za ždrijebe dobije poticaj od 1.500 kuna kao i za kobilu. To je onda oko tri tisuće kuna što ipak nešto znači. 2019. godine, tko bude imao uredne papire te DNK analizu, od 2019. do 2020. dobit će potporu od 500 eura po grlu od Europske unije", otkriva Damir Pavković, predsjednik Konjogojstvene udruge Vallis Aurea. 

Novost u uzgoju hrvatskog hladnokrvnjaka je da će se prilikom licenciranja od svakog konja uzimati uzorak grive.  "To će se raditi da se napravi tipizacija DNK, svakog rasplodnog pastuha i koji će to postati. Postići će se precizniji i točniji podaci tako da smo 100 posto sigurni da je grlo od tih roditelja na koje je prijavljeno", rekao je Slaven Kolarić, voditelj uzgojnog programa Središnjeg saveza hrvatskog hladnokrvnjaka. 

DNK analiza starih pastuha

"Ja sam trenutačno u lipicanskom uzgoju. Mi to vodimo dugi niz godina, a evo nadamo se da će i hrvatski hladnokrvnjaci doći na taj nivo i da će se papiri voditi onako kako bi trebalo i kako traže od nas, ne samo EU, nego i predstavnici Ministarstva poljoprivrede", rekao je Antun Bello, član Konjogojstvene udruge Vallis Aurea. 

"Ove godine se ide na DNK analizu starih pastuha, a sljedeće godine idu kobile koje se oždrijebe. Od 1. siječnja 2018. godine u konjogojstvu više neće biti neodgovornosti kao do sada. Radi se po novom zakonu i sistemu EU. Apeliram na sve konjogojce da uredno vode svoja grla", apelira Damir Pavković. 

Prema riječima predsjednika Konjogojstvene udruge Vallis Aurea, od 2018. godine, prema pravilima EU, ždrijebe se u Uzgojni program hrvatskog hladnokrvnjaka mora prijaviti u roku od 28 dana. "Čipirati se mora pod majkom u šest mjeseci do 90 dana. Ždrijebe koje prođe godinu dana starosti više se ne smije klati", otkriva Pavković. 

Uzgajivači se slažu da su nešto stroža kontrola i administrativna pravila registracije grla, dobre za hrvatsko konjogojstvo.  "Prije deset godina, bilo je svega i svačega. Ima toga i danas, ali ne u tolikoj mjeri. Vidimo da sve kreće naprijed, po obilježavanju konja, po kvalifikaciji u sortimentu konja, po rodoslovlju i da će se ići naprijed i da se mora ići naprijed s obzirom na to da smo u EU. Ona nas sufinancira i mislim da će se trebati voditi velika briga o uzgojnoj selekciji konja" rekao je Antun Bello. 

Konjogojstvena udruga Vallis Aurea broji 30 članova koji trenutno imaju 96 konja, od čega je 59 grla hrvatskog hladnokrvnjaka.