Pretraga tekstova
Korištenje kozjeg stajnjaka u vrtu može stvoriti optimalne uvjete za uzgoj biljaka, a prirodno suh izmet lako se skuplja. Osim toga, na njega se ne kupe muhe kao što je slučaj s drugim vrstama stajnjaka.
Kozarstvo kao grana stočarstva sve je popularnija u svijetu, a naša je zemlja idealna za uzgoj koza koje su velik potencijal u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda. Pored toga, nusproizvod koji često ostane neiskorišten je kozji stajnjak koji je bogatiji dušikom od kravljeg i konjskog stajnjaka, a ima manji udio vode.
Odrasla koza sposobna je proizvesti 138 kg suhog gnojiva godišnje koji sadrži 3,4 kg dušika, 0,5 kg fosfora i 1,1 kg kalija.
Korištenje kozjeg stajnjaka u vrtu može stvoriti optimalne uvjete za uzgoj biljaka, a prirodno suh izmet lako se skuplja. Osim toga, na njega se ne kupe muhe i crvi kao što je slučaj s drugim vrstama stajnjaka.
U ovakvom se stanju može direktno ukopati u zemlju i neće naštetiti biljkama kao što slučaj s kravljim i konjskim stajnjakom koji mogu "spaliti" biljke. Idealno bi bilo u zemlju ga ukopati u jesen. Osim što će nahraniti zemlju organskim tvarima, zbog svog oblika i strukture će ju i dodatno razrahliti.
Osim samog izmeta, prikupiti se može skupa s urinom čime će se povećati udio dušika. U tom slučaju svakako ga prije upotrebe treba kompostirati, odnosno ostaviti da sazrije.
Ako kozjeg stajnjaka imate u izobilju, a želite ga koristiti ove sezone, najsigurnije bi bilo kompostirati ga prije primjene. Ne zato što bi mogao spaliti biljke nego zato što može sadržavati patogene koji se mogu unijeti u organizam konzumiranjem svježeg povrća.
Kompostiranje je jednostavno. Ako koristite komposter, pomiješajte ga s drugim organskim ostacima kao što su ostaci korova iz vrta, otkos trave, lišće, slama, organski otpad iz kuhinje i sl. Isto možete napraviti i s kompostnom hrpom. Važno je da kompost, u slučaju sušnog razdoblja, povremeno zalijete te ga promiješate kako bi se povećao protok zraka što će pomoći u raspadanju. Ovisno o veličini, sazrijevanje može potrajati tjednima ili mjesecima. Imajte na umu da što je hrpa manja, brže će sazrijeti, navodi Gardening Know How.
U slučaju da koristite svježi kozji stajnjak kojega ćete prostrti oko biljaka, napravite to najmanje 120 dana prije berbe usjeva koji rastu blizu tla, kao što je zelena salata ili korjenasto povrće. Za usjeve koji ne dodiruju tlo, kao što je kukuruz, dovoljno je staviti ga najmanje 90 dana prije berbe.
Nedostatak svježeg kozjeg stajnjaka je ta što se u njemu često nalaze sjemenke bilja koje je koza pojela i koje će se vjerojatno zakoroviti u vrtu. Ovaj se nedostatak također može izbjeći kompostiranjem.
Razmislite i o proizvodnji kozjeg stajnjaka kojega možete prodati povrćarima i voćarima jer se na taj način smanjuje prekomjerna upotreba pesticida.
Tagovi
Kozji stajnjak Uzgoj koza Dušik Kompostiranje Nusproizvod
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/