Koliko zapravo antibiotika dajemo stoci?

Samo u SAD-u, bakterija otporna na antibiotike odgovorna je za više od 23.000 smrtnih slučajeva i dva milijuna infekcija, a procjenjuje se i uzrokuje gubitak 20 milijardi dolara godišnje, iznose to podatci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. U Europi se pak ovaj problem povezuje s 25.000 smrtnih slučajeva. Diljem svijeta, od Mozambika do Indije i Srednje Amerike, ima sve više i više slučajeva infekcija otpornih na lijekove koje odnose živote, prenosi magazin modernfarmer.com.

Dokazi iz cijelog svijeta govore u prilog činjenici da učinkovitost antibiotika opada, a bakterije stalno razvijaju nove načine obrane. Izvješće "Analiza stanja antibiotika u svijetu 2015" pruža pogled u trenutnu situaciju rezistentnosti na antibiotike diljem svijeta. Riječ je očito o vrlo velikom problemu, u kojem poljoprivreda igra veliku ulogu.

Najveće iznenađenje bila je količina upotrebe antibiotika u životinjskim sektoru - oko 64.000 tona, a očekuje se da će ići na oko 105.000 tona do 2030. godine.

Dvije trećine ukupne količine antibiotika daje se stoci

Analizirajući dobivene podatke, Ramanan Laxminarayan, jedan od autora izvješća, napominje da antibiotici koji se daju stoci čine otprilike dvije trećine cijelokupne uporabe antibiotika na globalnoj razini, a ostatak ide za uporabu u ljudi. Primjerice, u SAD-u oko 80% antibiotika koristi se u životinjskom sektoru, a 20% za uporabu ljudi. Očekuje se da će uporaba antibiotika u stočarstvu sve više rasti.

U nekim slučajevima su antibiotici prethodno pomiješani s hranom pa poljoprivrednici nisi niti svjesni da svoje životinje hrane antibioticima

"Da ne bude zabune, potrošnja antibiotika u stočarstvu raste brže nego ona u prehrani ljudi", kaže Laxminarayan. "Postoji ogroman porast potražnje za životinjskim proteinima na globalnoj razini, a to znači da više farme se kreće prema intenzivnijem obliku poljoprivrede. Dvije trećine procijenjenog povećanja uzrokovano je povećanjem potražnje za animalnim proteinima."

Ne koriste se u medicinske svrhe

Laxminarayan upozorava na problem da se mnogo antibiotika danih stoci koristi za poticanje rasta, a ne u medicinske svrhe. "Takva je primjena i opasnija, jer u nekim slučajevima su antibiotici prethodno pomiješani s hranom pa poljoprivrednici nisi niti svjesni da svoje životinje hrane antibioticima."

Izvješće navodi da se značajne količine bakterija otpornih na antibiotike prenose sa goveda, peradi i svinja na ljude - jednostavnim dodirom, kao i konzumacijom mlijeka, mesa i jaja. Osim toga, veliki dio antiobiotika koji se koriste u animalnom uzgoju, kao i u akvakulturi, završava u okolišu.

Prijenos otpornih bakterija jednostavnim dodirom sa životinja na ljude

Ipak, iz izvješća nam stiže i jedna dobra vijest, a to je smanjenje slučaja bakterije MRSA u Europi, SAD-u i Kanadi u proteklih osam godina - i to za 18%, 44% i 16%. Nažalost, u drugim dijelovima svijeta, Indiji, Australiji i Latinskoj Americi pojavnost MRSE je u porastu.

"Ovo ne znači da se stvari moraju pogoršati. Situacija se zapravo može popraviti, ako obratimo pozornost na ono što se događa", kaže Laxminarayan. On također smatra da ulaganje u razvitak novih antibiotika nije rješenje. Kada novi lijekovi i postanu dostupni na tržištu njihova će cijena vjerojatno biti izrazito visoka, a odobrenje za izlazak na tržište dugotrajno.

Educirati stanovništvo o uporabi antibiotika

On vjeruje da odgovor leži u poboljšanju uvjeta javnog zdravstva, kao što su to primjerice voda i cijepljenje, smanjenje upotrebe antibiotika u životinja i zabrana njihove primjene za povećanje proteinske mase, kao i edukacija stanovništva o otpornosti na antibiotike.

"Mislim da su zemlje u svijetu počele ozbiljnije pristupati ovome problemu, ali to je samo početak. Antibiotici su vrijedan resurs. Naši životi ovise o tome, a mi toliko malo o tome znamo", zaključuje Laxminarayan.

Foto: depositphotos.com/aigarsr